I pčelama je vruće, ne samo ljudima te stoci krupnog i sitnog zuba, ali pčele se po ovoj vrućini mnogo bolje snalaze nego ljudi. Pčelari im pritom trebaju tek malo pomoći. Kako i zašto, o tome razgovaramo s mladim pčelarom Goranom Gržetićem iz Zarečja, koji nam je u svom pčelinjaku s dvadesetak košnica nedaleko sela pokazao kako ih štiti od ljetnih žega. Prije svega, košnice su pod strehom, zaklonjene od direktnog sunca, što pčelama uvelike olakšava održavanje stalne temperature u košnici nego kad bi košnice bile na otvorenom, direktno izložene sunčevim zrakama. Pčele naime, eksperimenti i mjerenja su to pokazali, same održavaju konstantnu temperaturu u svojim nastambama bez obzira je li vani vruće ili hladno. Vrućinu ublažavaju vlagom odnosno unošenjem vode. One će vodu pronaći gdjegod bila, pa je zato dobro nedaleko košnica postaviti "pojilice", odnosno poveće staklene tegle napunjene vodom, zatvorene komadom platna i okrenute naopako. Kad se platno natopi, zbog podtlaka voda iz tegle neće iscuriti, a pčele vodu uzimaju tako da priđu odozdo i rilcem probiju platno.
Prirodni neprijatelji stršljenovi i pčele
Po ovakvoj žegi pčele troše dva do tri puta više vode nego što je uobičajeno, a svakoj košnici dnevno treba 1-3 litre, objašnjava nam Goran Gržetić. No, pojilice treba postaviti odmah u rano proljeće kako bi se pčele na njih navikle, jer ako su ranije otkrile neki udaljeniji prirodni izvor vode, one će i dalje ići na njega usprkos naknadno postavljenim pojilicama. Prisjetimo se kako se prije nekoliko godina htjelo propisima udaljiti pčelinjake od kuća za odmor s bazenima kako pčele ne bi išle na vodu na bazene i tako ometale goste: da su imale pojilice blizu košnica postavljene na vrijeme, na bazene uopće ne bi išle.
Ljetna opasnost za pčele su i njihovi prirodni neprijatelji, stršljenovi i pčele. Stršljenovi su predatori, oni napadaju i proždiru pčele, dok su ose kradljivice meda, pa kroz ljeto, dok grožđe ne dozrije, znaju ulaziti u košnice kako bi se dočepale hrane, a u sukobu koji se zametne stradaju i napadači i branitelji. Zato je Goran Gržetić u pčelinjaku postavio zamke za ose i stršljenove, a to su zapravo obične plastične boce sa slatko-kiselom otopinom. Jako su efikasne, u jednoj sezoni u svakoj se boci nakupi i po pedalj debeli sloj mrtvih osa i stršljenova. Te je zamke, objašnjava Gržetić, dobro ostaviti i kroz jesen i zimu, jer se često zna dogoditi da se u zamku uhvati i stršljenova matica, pa narednih sezona s ovim napasnicima ima manje problema.
Sezonu je spasio medljikovac
Streha, voda i zamka za prirodne neprijatelje, to su stvari u kojima pčelar može pomoći svojim pčelama da prežive pakleno vruće ljeto, bez da ikako dira u same košnice. A u košnicama se u ovo doba godine već obavljaju pripreme za sljedeću sezonu: pčele odgajaju pomladak koji bi trebao preživjeti zimu i iznijeti sljedeću sezonu. Količinu meda u košnicama pčele sada održavaju tek na razini nužnih rezervi, a izvan košnice agilnije su u sakupljanju zrnaca peluda, kojim se hrane mlade pčele. Med se iz košnica u ovo doba više ne vadi, zadnja komercijalna paša završila je sredinom srpnja, pa s Goranom Gržetićem rezimiramo uspjeh minule pčelarske sezone u ovom dijelu središnje Istre.
Prvi proljetni med, od maslačka i bijelog trna, pčele sakupljaju u travnju, a njega je na lokaciji Gržetićevog pčelinjaka bilo taman za obnavljanje zaliha potrošenih kroz zimu. Prinos u košnicama se inače kontrolira vagom, koja nedvojbeno pokazuje kada je košnica otežala uslijed težine meda. Najvažnija istarska pčelinja paša, ona bagremova u prvoj polovici svibnja, jako je podbacila, urod je bio čak 80 posto manje od uobičajenog i sakupljeno je svega 4-5 kilograma po košnici, pet puta manje od uobičajenog prinosa.
Vrućine ne utječu na kvalitetu meda
Razlog tom podbačaju bili su kasni mrazevi i loše vrijeme u doba bagremove cvatnje. Još je lošije, zbog intenzivne suše i visokih temperatura, prošla livadna odnosno cvjetna paša od kraja lipnja do sredine srpnja, taj med Gržetić nije ni vadio iz košnica. Sezonu je spasio medljikovac ili medun, koji je uslijed nekoliko srpanjskih južina koje su povećale vlažnost zraka, rodio prilično dobro.
- Već smo se pomirili da će nam sezona biti ispodprosječna odnosno loša, ali zbog dobrog prinosa medljikovca u konačnici smo ipak zadovoljni, rekao nam je Goran Gržetić. S tom je pašom sezona u Zarečju završila, jer u ovom kraju nema kestena, koji u drugim dijelovima Istre biva posljednjom pčelinjom pašom u tekućoj sezoni.
Na kraju posjeta pčelinjaku Gorana Gržetića saznajemo još dvije dobre vijesti: prva je da velike vrućine nimalo ne utječu na kvalitetu meda, a druga da visoke temperature zaustavljaju razmnožavanje varoe kao najneugodnijeg pčelinjeg nametnika u našim krajevima. (Napisao i snimio Davor ŠIŠOVIĆ)