Možda vec iduce godine Pazinci nece šetati neprekinutom sjenom drvoreda u Šetalištu Pazinske gimnazije koje povezuje središte grada sa željeznickim kolodvorom. Taj drvored, zasaden koncem 19. stoljeca, na mjestima na kojima se nalaze stabla divljeg kestena, teško je bolestan.
Na mnogim je kestenima lišce vec potpuno suho, a na ostalima vidljivo zaraženo kestenovim moljcem minerom, nametnikom koji je prije dvadesetak godina ozbiljno zaprijetio ovoj vrsti diljem Europe i protiv kojeg još uvijek nema brzog i potpuno ucinkovitog lijeka. Stoga je moguce da ce se uskoro, a pokazat ce to pocetak vegetacije iduce godine, neka stoljetna stabla u Šetalištu Pazinske gimnazije i obližnjem Parku narodnog ustanka morati ukloniti.
No, Ljiljana Ladavac, viša strucna referentica za zaštitu okoliša i komunalne poslove iz Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje Grada Pazina, ipak je optimist. Dodaje da su divlji kesten i njegov nametnik, kestenov moljac miner, alohtone (uvezene) vrste, i stoga zaraženoj biljci treba duže razdoblje za oporavak. Pod time podrazumijeva redoviti tretman injektiranja i špricanja kestena odgovarajucim insekticidima.
Objašnjava da se kestenov moljac miner razmnožava u više generacija tijekom godine, stoga je potrebno tretmanima suzbijati svaku generaciju da se broj jedinki ne bi bezgranicno množio i izazivao još vece štete na drvecu. Zapravo na njegovim krošnjama, jer licinke nametnika stvaraju mine (tunele) u lišcu, zbog kojih se lišce suši. Buduci da biljka gubi lisnu masu, ima smanjene mogucnosti hranjenja te polako, tijekom godina, odumire.