Državni arhiv u Pazinu drži oko pet tisuca dužnih metara arhivske grade u tri spremišta, koja su nakrcana, a metalne police se protežu doslovno od poda do stropa, pa i na stepenicama.
Od njegova osnivanja u Pazinu 1958. pod nazivom Istarski arhiv Pazin vrlo se malo u arhiv ulagalo. Prvo je bio smješten u dijelu Kaštela, od 1965. je radio u zgradi nasuprot Kaštelu gdje je sada spremište i dio ureda, dok od 1980. djeluje u obnovljenoj zgradi Prve hrvatske državne gimnazije u Pazinu.
Najstarija grada u arhivu je iz 12. stoljeca. Inace se istice i po to tome što ima najstarije maticne knjige u Hrvatskoj. Što se sve nalazi u njihovim spremištima, ni u arhivu ne znaju. To je pravi rudnik za istraživace i znanstvenike.
Iako bi, po zakonu, trebali preuzimati arhivsko gradivo 30 godina nakon nastanka, to ne cine još od 1970-ih godina jer ga nemaju gdje pohraniti, saznajemo od ravnatelja dr. Emila Orbanica. U njegovom su programu, a na bazi kojeg je lani reizabran, adaptacija i uredenje novog spremišta u bivšem vojnom skladištu u Bertošima.
I u dijelu Kaštela, gradevini iz 10. stoljeca, nalazi se dio grade, no smještena je u neadekvatnim uvjetima - velike su oscilacije temperature, puno vlage, a strop se urušava.
Državni arhiv pokriva 408 kategorizirana stvaratelja, medu kojima su Istarska županija, gradovi i opcine, osnovne i srednje škole, bolnice, muzeji te niz tvrtki poput Adrisa, Uljanika ili ugašene Pazinke, ali i porecka i pulska biskupija te sve župe, kao i neke udruge poput Cakavskog sabora.
Za adaptaciju i dogradnju bivšeg vojnog skladišta u Bertošima je napravljen idejni projekt, a treba raspisati javnu nabavu za glavni projekt što bi koštalo stotinjak tisuca kuna. Zato ce se arhiv prijaviti na natjecaj za sredstva Ministarstva kulture. (Selvina BENIC, snimio M. MIJOŠEK)