U prilagodavanju hrvatskog pravosuda pravnim stecevinama zapadne Europe odlucnu ulogu igraju i presude Medunarodnog suda za ljudska prava u Strasbourgu, koje ce najvjerojatnije utjecati i na reformu hrvatskog kaznenog i prekršajnog prava.
Docentica na Katedri za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Elizabeta Ivicevic Karas je u povodu presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu "Maresti protiv Hrvatske" od lipnja ove godine zakljucila da bi ta presuda mogla imati dalekosežne posljedice na cjelokupni hrvatski prekršajno-pravni sustav.
Radi se o slucaju Armanda Marestija iz Pazina koji je putem punomocenika, odvjetnika iz Pazina, podnio tužbu Medunarodnom sudu na temelju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda smatrajuci da mu je povrijedeno pravo pristupu sudu i pravo da ne bude dva puta kažnjen za isto djelo.
Tužba Medunarodnom sudu vezuje se za presude Marestiju Prekršajnog i Opcinskog suda u Pazinu zbog incidenta na autobusnom kolodvoru, kada je pijan najprije verbalno, a potom fizicki napao muškarca nanijevši mu teške ozljede. Na Prekršajnim sudu Maresti je zbog narušavanja javnog reda i mira kažnjen s 40 dana zatvora, a na Opcinskom sudu u Pazinu zbog nanošenja teških ozljeda na godinu dana zatvora. Zatvorsku kaznu Županijski sud je smanjio na sedam mjeseci, a u kaznu mu se uracunavala i zatvorska kazna Prekršajnog suda.
Zakonska regulativa i dosadašnja sudska praksa u Hrvatskoj omogucavala je da se pocinitelj koji je kažnjen u prekršajnom postupku može kazniti i u kaznenom, baš kako je to ucinjeno u slucaju "Maresti". Medutim, Europski sud za ljudska prava je zakljucio da zaprijecena kazna i kazna koja je Marestiju bila izrecena u prekršajnom postupku ukljucuje gubitak osobne slobode, što opravdava pretpostavku da su optužbe po svojoj prirodi bile kaznene te se osuda u prekršajnom postupku smatra osudom u kaznenom postupku.
Republika Hrvatska obvezna je podvrgnuti se konacnoj presudi Europskog suda za ljudska prava pa docentica Ivicevic Karas nakon presude u slucaju "Maresti protiv Hrvatske" konstatira da se mogucnost vodenja kaznenog postupka nakon prekršajnog sada dovodi u pitanje. Presuda je važna i zbog mogucih buducih osuda Republike Hrvatske pred tim sudom, kao i zbog nužnosti promjena u citavom prekršajno-pravnom sustavu.