Prvi rezultati popisa stanovništva, kucanstava i stambenog fonda, koji su objelodanjeni u srijedu, mogli bi, izmedu ostalog, bitno utjecati na predstojecu promjenu granica gradova i opcina, odnosno na stvaranje vecih regija umjesto dosadašnjih županija.
Iako su preliminarni rezultati još uvijek podložni promjenama, što je potvrdio i ravnatelj Državnog zavoda za statistiku dr. Ivan Kovac, posve je jasno kako ce ih strucnjaci za javnu upravu, koji stoje iza postojecih prijedloga za teritorijalni preustroj cijele zemlje, uzeti u obzir prilikom izrade konacnih prijedloga spajanja opcina i gradova u vece administrativne jedinice.
- Cekali smo te rezultate i oni ce morati utjecati na buduci preustroj, potvrdio je dr. Ivan Kopric, šef Instituta za javnu upravu, gdje je izraden jedan od prijedloga nove podjele države.
- U svakom slucaju, sada se može precizno izraditi prijedlog da se zemlja podijeli na pet regija, od kojih bi svaka imala najmanje 800 tisuca stanovnika, napominje Kopric.
Pula s okolicom veca od Velike Gorice
Cilj teritorijalnog preustroja zemlje - koji je višestruko najavljivan u Banskim dvorima i na Pantovcaku - dokidanje je broja od 429 opcina, 126 gradova i dvadeset županija, kojima treba pridodati i grad Zagreb - te racionalizacija troškova javne uprave. Deklarativno, s time su se složili premijerka Jadranka Kosor, ministar uprave Davorin Mlakar, ali i predsjednik Republike dr. Ivo Josipovic, koji je prije nekoliko mjeseci u svom uredu primio predstavnike Ekonomskog instituta koji su napravili posebnu strategiju preustroja države.
Tom se prilikom moglo cuti kako ce rezultati popisa - koje smo upravo dobili - biti kljucni za odluku o spajanjima i ukidanjima pojedinih jedinica lokalne samouprave. Istarska županija, u kojoj su malobrojni gradovi i opcine tradicija, u predstojecem ce se teritorijalnom preustroju naci pred novim izazovima.
Najmanja istarska opcina Lanišce ima tek 327 stanovnika, dok manje od tisucu žitelja imaju Oprtalj (852), Lupoglav (935), Grožnjan (733) i Funtana (924). Granicu od tisucu stanovnika jedva prelaze Bale (1.129), Motovun (1.001), Sveti Petar u Šumi (1.067), Sveti Lovrec (1.017) i Vižinada (1.155), a i ostale istarske opcine nisu velike i brojne. Ipak, opcina Medulin s 6.522 stanovnika ima više žitelja od gradova Buja (5.127), Buzeta (6.105), Novigrada (4.328) i Vodnjana (6.144).
Javnost je upoznata s dva prijedloga okrupnjavanja jedinica lokalne samouprave i stvaranja hrvatskih regija. Prvi je prijedlog napisan u Institutu za javnu upravu u sklopu projekta što ga je vodio Kopric, profesor zagrebackog Pravnog fakulteta. U njemu se predlaže podjela na pet regija - Središnja Hrvatska, Primorje i Istra, Dalmacija, Slavonija i Zagrebacka regija. Niti jedna ne bi imala manje od 800.000 stanovnika. Regiju Primorje i Istra sa sjedištem u Rijeci cinile bi Istarska, Primorsko-goranska, Karlovacka i Licko-senjska županija te zapadni dio Sisacko-moslavacke županije. Time bi se granice Istre pomaknule do - Siska.
Preustroj je nužnost
- Ocito je da trenutno ne postoji politicka volja da se ide u teritorijalni preustroj, ali to ce se pokazati kao nužnost. Doduše, rijec je o sporom procesu. Najprije bi se mogle formirati regije, to je najlakši dio posla. Zatim slijede opcine i gradovi, objašnjava Kopric.
Prijedlog Instituta za javnu upravu objelodanjen je u proljece 2010. pod pokroviteljstvom ministra uprave Davorina Mlakara. Šest mjeseci kasnije dr. Dubravka Jurlina Alibegovic s Ekonomskog instituta prezentirala je njihov prijedlog preustroja zemlje u Uredu predsjednika. Ekonomski institut predložio je spajanje dvadeset županija u sedam regija. Istarska i Primorsko-goranska županija pretvorile bi se u regiju Istra, Primorje i Gorski kotar sa sjedištem u Rijeci.
Strucnjaci Ekonomskog instituta tvrde da bi nove opcine trebale imati najmanje 2.000 stanovnika, gradovi najmanje 10.000, a veliki gradovi minimalno 35 tisuca stanovnika.
Primijeni li se taj prijedlog na Istarsku županiju - što je posve moguce s obzirom na politicko pokrice koje ima - cak 19 opcina bilo bi preustrojeno, kao i pet gradova koji imaju manje stanovnika od zadanog limita.
Konkretno, od 31 istarske opcine, prema ovogodišnjem popisu stanovništva, manje od dvije tisuce žitelja imaju Bale, Brtonigla, Cerovlje, Funtana, Gracišce, Grožnjan, Kanfanar, Kaštelir-Labinci, Karojba, Lanišce, Lupoglav, Oprtalj, Motovun, Lovrec, Sveti Petar u Šumi, Pican, Tar-Vabriga, Tinjan i Vižinada. Medu gradovima kandidati za ispadanje su Novigrad, Buje, Buzet, Vodnjan i županijsko sjedište Pazin.
Naravno, rijec je o projekciji i usporedbi prijedloga Ekonomskog instituta s aktualnim rezultatima popisa stanovništva. Prijedlog Instituta za javne financije ima slican sadržaj, te bi i njegova primjena imala snažan utjecaj na politicko-administrativni krajobraz Istarske županije.