Zadnjih mjeseci na brojnim javnim fasadama širom Pazina zamjetan je čitav niz novih grafita, kojima su anonimni spisatelji pod okriljem mraka "aranžirali" pročelja zgrada.
Dominiraju uobičajene glorifikacije punk i metal glazbe i raznih bendova, simboli anarhije, otpora prema policiji, a zanimljiv nam je bio grafit "Pazinka propala", preinačen u "Pazin propada". Tako snažan novi val grafitnih natpisa zaista nije zabilježen već godinama, ako ne i desetljećima, na što nas je upozorio vjerni čitatelj koji u tome vidi izraze sociopsihološkog nezadovoljstva (dijela) mladeži na što bi nadležni trebali obratiti veću pozornost.
Isti nas je čitatelj uputio i da pogledamo "uratke" iza franjevačkog samostana, odnosno išarano sjeverno pročelje kasnogotičke crkve Pohođenja Blažene Djevice Marije, posvećene 1484. godine.
Dok pojedini grafiti mogu biti umjetnička djela ili u vidu poruka nositi određenu društvenu vrijednost, ono na što smo zatekli ipak pripada trećoj, onoj najčešćoj skupini, koju možemo samo nazvati odrazom vremena.
Naime, zidovi su išarani već viđenim porukama karakterističnima za izražajni bunt adolescenata. Osim što valja naglasiti da je ispisivanje poruka na fasade bez dozvole vlasnika zabranjeno i kažnjivo (netko to jednom mora prebojiti ili u gorem slučaju, kada se spreja kamen, ispjeskariti, a sve to košta), šaranje po sakralnoj građevini nosi dodatnu težinu vandalizma.
Možda je manje poznato da ova kasnogotička crkva, koja je građena između 1463. i 1481. godine, krije vrijedne sakralne predmete među kojima je triptih talijanskog renesansnog slikara Girolama da Santacroce iz 1536. godine. U samostanu je djelovala bolnica, ljekarna i knjižnica u kojoj je i danas nekoliko tisuća vrijednih knjiga od kojih su neke inkunabule. Franjevci su također vodili prvu gradsku prosvjetnu ustanovu: osnovnu školu od 1781. do 1834. godine te gimnaziju od 1836. do 1873. godine. (A. DAGOSTIN)