U naselju Majcani nedaleko od Buzeta pri kraju je izgradnja pasivne kuce. Nova montažna zgrada, jednostavnih, geometrijskih linija, na dobrom je putu da postane prva certificirana hrvatska kuca takve vrste jer do sada se u Hrvatskoj nisu izvodili takvi objekti montažnog tipa, niti su dosadašnji investitori bili zainteresirani za njihovo certificiranje, uglavnom zbog cijene.
Obiteljska kuca Mladena Vilica uskoro ce dobiti certifikat Instituta pasivne kuce u Darmstadtu u Njemackoj. Pri kraju je prikupljanje dokumentacije. Svi parametri su pozitivni tako da je dobivanje certifikata, uvjeren je Vilic, doista pitanje dana.
Kuca je rezultat kompleksnog promišljanja
Prema njegovim procjenama, potrošnja energije za grijanje, hladenje i ventilaciju kuce, od 140 cetvornih metara površine, iznosit ce oko 2.100 kWh godišnje ili po sadašnjim cijenama struje oko 1.500 kuna godišnje, što je znatno manje od prosjecne potrošnje objekta takve površine, koja se ovisno o energentu krece oko 10.000 kuna godišnje.
Vilic vec punih dvadeset godina marljivo prikuplja informacije i uspostavlja kontakte sa strucnjacima. Izvrsno suraduje i s profesorom Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Ljubomirom Mišcevicem, vodecim hrvatskim strucnjakom za pasivnu niskoenergetsku gradnju.
- Prvi put s pojmom pasivne kuce susreo sam se u strucnoj literaturi, krajem 80-ih godina. Zaintrigirao me koncept takve gradnje. Poceo sam postepeno sakupljati informacije i tražiti partnere koji bi sudjelovali u realizaciji, a ideju o upravo takvom obiteljskom domu, danas za našu peteroclanu obitelj, suprugu Tanju i našu djecu: Dariju, Davida i Jakova, poceo sam lagano pretvarati u realnost prije sedam godina, kaže Vilic, 40-godišnji informaticar i vlasnik obiteljske firme za prodaju i implementaciju informatickih tehnologija.
Iako je naizgled jednostavna, kuca je rezultat kompleksnog promišljanja pa se tako od samog pocetka vodilo racuna o elementima koji bi donosili uštede i sprjecavali gubitke energije, pocevši od odabira terena pogodnog za izvedbu horizontalnog izmjenjivaca topline postavljenog na 4,5 metara dubine.
Radi se o sustavu kanala s cijevima odredenih promjera kroz koje prolazi zrak i vec pri odredenoj brzini uspijeva poprimiti temperaturu okolnog terena od 13 stupnjeva prosjecno godišnje što puno znaci u predgrijavanju zraka zimi, odnosno hladenju ljeti.
Gradnja neznatno skuplja od standardne
- Projekt je kompleksan i kompliciran, ali nije tako skup. Mislim da bi se i obitelj s prosjecnim primanjima mogla upustiti u realizaciju slicnih rješenja. U odnosu na klasicnu kucu ne prelazi znacajnije budžet, možda je 10 do 20 posto skuplja, a donosi bitne uštede. Cijena gradnje mogla bi se kretati do 800 eura po metru cetvornom.
Koncept pasivne kuce izaziva puno predrasuda koje proizlaze iz neznanja ili loše informiranosti. Jednostavno je, smatra Vilic, kod nas se o takvim stvarima ne piše koliko bi trebalo. O uštedi energije razmišlja se tek kada problem grijanja ili hladenja pocne narušavati kucni budžet, a trebalo bi prije nego se krene u gradnju ili rekonstrukciju postojeceg objekta po energetski prihvatljivim normama.
- Najveci stereotip s kojim sam se susreo u praksi je taj da nema provjetravanja, što je apsolutno pogrešno. U pasivnoj kuci postoje izmjene zraka, ali su strogo kontrolirane na nacin da se umjesto prirodne ventilacije, klasicnog provjetravanja objekta, primjenjuje kontrolirana prinudna ventilacija, uz rekuperaciju topline koja tu igra kljucnu ulogu i time se sprjecavaju gubici.
Dakle, to nije hermeticki zatvoren objekt, vec objekt s kontroliranom ventilacijom. U nekakvim usporedbama koje su radile institucije koje se bave proucavanjem takvih objekata zadnjih 25 godina pokazalo se da je udobnost života u takvim objektima po nekoliko puta veca nego u klasicno zidanim, istice Vilic.
Objekt zadovoljava sve norme
Srce kuce je prostor u kojem se nalazi uredaj za ventilaciju. Jedinica za rekuperaciju topline središte je ventilacijskog sustava koji kontrolirano uzima zrak izvana i upuhuje ga u objekt. Kompletan sustav je voden kompjuterski. Od velikog su znacaja i stolarija, izolacija i preciznost izrade objekta cime su gubici energije svedeni na minimum.
Je li zadovoljen standard pasivne kuce provjerava se "blower-door" testom, ispitivanjem zrakonepropusnosti. Svi vanjski elementi zgrade, osim ostakljenih površina, trebaju biti tako dobro toplinski izolirani da zadovoljavaju sve propisane parametre. Njega su u Vilicevoj kuci proveli strucnjaci IGH-a iz Zagreba, a test je pokazao da objekt zadovoljava sve norme.
Vilic je objekt izveo uz podršku brojnih sponzora, izvodaca Dom Investa iz Žepca, dok je partner u segmentu izolacije Rockwool, proizvodac toplinske i protupožarne izolacije, koji je osigurao kamenu vunu za izolaciju kompletnog objekta, stropa, poda, pregradnih zidova i fasade. Najveca debljina kamene vune je na fasadi, odnosno zidovima i iznosi 38 centimetara, dok stropna i podna izolacija dosižu po 31 centimetar debljine.
Do 2020. godine u zemljama Europske unije standardi pasivne kuce bit ce zakonom propisani prilikom izgradnje novih ili obnove starih objekata da bi se postigao bitno veci standard od energetskog razreda A+.
Niti jedna pasivna kuca u Hrvatskoj još nije certificirana
- Naša kuca nije prva pasivna kuca u Hrvatskoj, ali bit ce prva s certifikatom, istice Vilic. Potvrdio je to i Ljubomir Mišcevic, vodeci hrvatski strucnjak za pasivnu niskoenergetsku gradnju.
- Niti jedna pasivna kuca u Hrvatskoj nije certificirana jer za to nema potrebe. Cak niti u Njemackoj ili Austriji ne morate certificirati kucu, nitko vas naime na to ne sili. Vilic je medutim višestruko ambiciozan pa sam uspio osigurati da mu strucnjaci IGH Zagreb besplatno naprave "blower-door" test, koji je dio certifikata, istice Mišcevic. U Hrvatskoj trenutno ima sedam pasivnih kuca, Viliceva ce biti osma.
Spomenuo je i to da Austrija, koja je vodeca zemlja u tom segmentu buduci da ima najveci broj pasivnih kuca na broj stanovnika, daje 1.000 eura vlasnicima da obave "blower-door" test jer, kaže Mišcevic, želi biti sigurna da su postigli upravo takav standard.
Što je to zapravo pasivna kuca
Pojam pasivna kuca upotrebljava se za objekt u kojem se bez aktivnog sustava grijanja ili klimatizacije postiže ugodna temperatura prostora i u zimskom i u ljetnom razdoblju, pri cemu potrebe za toplinskom energijom ne prelaze 15 kWh/m2.
Realizacija takve kuce postavlja visoke zahtjeve u kvaliteti primijenjenih gradevinskih materijala. Svi vanjski elementi zgrade, osim ostakljenih površina, trebaju biti dobro toplinski izolirani. Potrebno je postici gotovo hermeticki zatvoren prostor unutar kuce jer bi u protivnom toplina izašla kroz fuge, spojeve i razne otvore. Za opskrbu svježim zrakom brine se sustav kontrolirane ventilacije.