Participacija koja se pacijentima bez dopunskog zdravstvenog osiguranja naplacuje u ordinacijama opce ili obiteljske medicine, ginekologije i dentalne medicine, te u ljekarnama, od danas je manja za pet kuna.
Na snagu su, naime, stupile izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kojima je smanjen propisani iznos sudjelovanja u troškovima zdravstva sa 0,45 na 0,30 posto proracunske osnovice, odnosno sa dosadašnjih 15 na 10 kuna. Tako ce pacijent prilikom svakog posjeta obiteljskom lijecniku, stomatologu ili ginekologu, te kada bude podizao lijek u ljekarni, placati za pet kuna manju participaciju.
U bolnicama ce se i dalje placati isti iznosi participacije kao i dosad, koji se krecu u rasponu od 15 do 3.000 kuna, a iste ostaju i doplate pacijenata za lijekove sa B-liste.
Procjenjuje se da ce se zahvaljujuci nižim participacijama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti teret zdravstvenog sustava koji snose gradani smanjiti za oko 150 milijuna kuna. Velika vecina gradana ovu pogodnost, medutim, nece ni osjetiti, jer participaciju nisu dužni placati svi oni koji redovito uplacuju dopunsko zdravstveno osiguranje kod HZZO-a.
U sustavu dopunskog osiguranja, prema podacima iz 2010. godine, sklopljeno je 2,1 milijun polica, što znaci da u prosjeku svaki drugi osiguranik ionako nije dužan placati participaciju kad ode lijecniku. Placanja participacije u zdravstvu oslobodena su i djeca do 18. godine života, kojih je u Hrvatskoj oko 800.000, te odredene kategorije teških bolesnika, pa ce rijetki osjetiti financijsku dobrobit od za trecinu jeftinijeg posjeta odabranom lijecniku ili ljekarni.
Postojecu participaciju aktualni ministar zdravstva Darko Milinovic uveo je pocetkom 2009. godine, u okviru svoje zdravstvene reforme, kada su pacijenti umjesto dotadašnjih pet kuna za svaki posjet lijecniku ili recept poceli placati iznos od 15 kuna. Istodobno su poskupjele i participacije u bolnicama, na prosjecnih 20 posto troška pojedine zdravstvene usluge. Zahvaljujuci vecim participacijama, ministar Milinovic je u sustav dopunskog zdravstvenog osiguranja, u kojem je na pocetku njegovog mandata bilo oko 700.000 osiguranika, uspio privuci više od dva milijuna ljudi, s tim da za dio socijalno ugroženih i specificnih kategorija dopunsko osiguranje placa država.
Smanjenje participacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ministar Milinovic je objasnio uštedama u zdravstvu, odnosno smanjenjem ukupnog duga HZZO-a i bolnica tijekom dvogodišnje zdravstvene reforme za oko tri milijarde kuna. (Ljerka BRATONJA MARTINOVIC/NL)