U pulskoj Galeriji Luka sinoć je otvorena izložba koja prikazuje odabir radova iz prethodnih godina Međunarodne ljetne škole arhitekture koja se održava u Motovunu, a kojom su obuhvaćeni projekti urbanih interpolacija u Motovunu, za tunel Parenzane u Motovunu i rudnik u Kanfanaru. Naziv izložbe je "Nadzemna / podzemna arhitektura - Above / Underground Architecture", a nastala je u suradnji Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s Društvom arhitekata Istre.
Izložbu su otvorili Ljubomir Miščević, redovni profesor u trajnom zvanju na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu koji od 2000. godine vodi Međunarodni ljetnu školu arhitekture u Motovunu, a od 2013. studijski centar te Emil Jurcan, predsjednik Društva arhitekata Istre i Udruženja hrvatskih arhitekata.
Zadana tema "Iznad i ispod"
U zadanoj temi "Iznad i ispod" vidi se kako su u gustoći srednjovjekovne jezgre gradića poput Motovuna te rupe koje postoje zapravo prazni prostori s kojima se nešto može raditi, kaže Miščević koji je selektor radova, a ovdje u galeriji Luka je predstavljena selekcija onoga što se radilo unatrag tri godine sa studentima.
Druga tema je obuhvatila Kanfanar, koji je nevjerojatan potencijal jer se radi o površinskom a ne dubinskom kamenolomu kroz koji ide mreža ulica širine i visine oko šest metara. Da bi predstavili mogućnosti tog prostora Miščević je izabrao rad studenata mješovite grupe, a zanimljivo da je studentica iz Kanade prva izmislila naziv KanFanArt i napravila diplomski rad na tu temu pa tu mogu biti prostori za izložbu, performanse, prezentacije, koncerte…
Izloženi su i radovi posvećeni Parenzani, slavnoj 122 kilometara dugoj željezničkoj pruzi koja je nekad povezivala Trst i Poreč, prolazeći, između ostalog, kroz 220 metara dugi tunel ispod Motovuna. Nekad se taj tunel koristio za uzgoj gljiva i sira uz jako velike naknade od čega je grad odustao, dok Udruga za obnovu istarske uskotračne željeznice Parenzane koju vodi Miščević želi obnoviti upravo željeznicu kakva je bila prije 125 godina, a Parenzana im je zanimljiva jer postoji u prostornom planu Istarske županije. Njen koridor je širok 40 metara što znači da je moguć i promet vlakića, pa ih u Tehničkom muzeju Slovenije čeka jedna originalna lokomotiva.
Naravno, da bi vlak ponovo stao na Parenzanu i od mora do mora počeo prevoziti putnike treba netko tko će investirati novac, a radi se, kaže Miščević o pola milijarde dolara ili eura, te dodaje da su jednom takvom investitoru na tragu. Za sada tijesno surađuju sa županom Valterom Flegom i pročelnicom za turizam Istarske županije Nadom Prodan Mraković. Tu su sada biciklističke staze, ali kao što kaže Miščević, "nitko nije rekao da je tu kraj priče" jer interes sasvim sigurno postoji.
Stare željeznice kao turistička atrakcija
- U svijetu su te stare željeznice toliko jaka turistička atrakcija i znam da kada bi u Aziji čuli za jednu takvu obnovljenu željeznicu u takvom krajoliku, ne znam bi li imali dovoljno vagona za turiste iz svih krajeva, kaže Miščević koji Parenzanu naziva "dobrim duhom Istre".
On napominje da na tom koridoru od 40 metara ima mjesta i za pješačku stazu po kojoj mama može gurati kolica i za klupe i za nadstrešnice te za dodatnu hortikulturu, a dodatni optimizam Miščeviću daje činjenica da je pruga bila aktivna prije 125 godina, pa ne vidi razlog zašto ne bi bila i sada.
- Mi smo u muzeju u Beču došli do izvornih nacrta cijele trase Parenzane na jednom papiru, tušem crtane, sedam metara duge, priča oduševljeno Miščević i napominje da je to projekt kojem se žele priključiti i kolege iz Slovenije jer pruga prolazi 25 kilometara kroz njihovu zemlju i još nekih sedam, osam kroz Italiju.
Osim toga u galeriji Luka je i segment koji organizatori nazivaju "izložbom u izložbi", a prikazuje radove s prve radionice projekta Brijuni kojeg je inicirala Vlada Republike Hrvatske 2000. godine, odnosno Ministarstvo kulture uz Arhitektonski fakultet kao prvi partner pa se krenulo i u suradnju s Međunarodnom ljetnom školom arhitekture. Ove godine obilježava se 15 godina od prve izložbe 2002., a koja je godinu dana kasnije prezentirana u ovom prostoru. Kako kaže Miščević, jedno je otići na predstavu Ulyssesa u Tvrđavu Minor na Mali Brijun, a drugo otići i vidjeti koji su to fantastični prostori.
Završna prezentacija radova ovogodišnje škole održat će se sutra u 20.30 na motovunskom glavnom trgu Andrea Antico ispred Studijskog centra Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uz izložbu i objašnjenje studentskih radova, ujedno će se održati i izložba radova 12. međunarodne dječje likovne radionice.
Pulska izložba može se razgledati do 19. kolovoza. (Mladen RADIĆ, snimio Neven LAZAREVIĆ)