Vjerojatno je svatko od nas iskusio, u nekom trenutku života, neugodnu bol u križima, donjem, lumbalnom predjelu leda. To je mjesto gdje se spajaju gornji i donji dio tijela, a time je i najoptereceniji dio leda. Zahvaljujuci tome lako ih je ozlijediti dok dižete teret, posežete za necime ili se naglo okrecete. Dobra vijest je da u vecini slucajeva križobolja može nestati u par tjedana, no ako se bol ne smanji, potrebno je obratiti se lijecniku.
Bol u donjem dijelu leda cesto nastaje zbog preopterecenja, velikih napora ili ozljeda tog dijela tijela. Ceste su ozljede pri fizickim aktivnostima kao što su sport, vrtlarenje, skladištarski posao ili one trzajne koje su rezultat automobilske nesrece ili dizanja preteškog tereta na nepravilan nacin. Opce je poznato da mišici i kosti gube integritet i snagu kako tijelo stari, što povecava mogucnost ozljedivanja. Hrskavicni spužvasti diskovi izmedu kralježaka troše se s godinama, a onda više ne pružaju dovoljnu amortizaciju pri kretnjama. Istrošeni ili puknuti disk može pritisnuti živce u kralježnici, što rezultira bolovima. Medu ostalim, bol u križima može uzrokovati i artritis, kralježak oštecen uslijed osteoporoze, bolest ili urodena deformacija kralježnice.
Lijecnici nisu složni oko tocne fiziologije boli u križima, no zajednicki je zakljucak da je veca šansa da ona postane kronicna ukoliko ste pod stresom ili ste depresivni.
Ovisno o uzroku, bol u ledima može biti tupa, peckajuca ili oštra; može pokrivati cijeli lumbalni dio ili samo odredenu tocku; može doci naglo ili postupno; biti popracena mišicnim spazmima (stezanjem) ili ukocenošcu; prouzrociti bol, utrnuce i otupljenost u nogama, a sve se to može manifestirati skupa s križoboljom ili odvojeno. Lijecnici kažu da križobolja može biti akutna, povratna ili kronicna. Akutna ili epizodna traje manje od tri mjeseca i u vecini slucajeva nestane s cetiri do šest tjedana kucnog tretmana. Povratna je ukoliko se simptomi akutne vracaju nakon odredenog vremenskog perioda, dok u kronicnu bol spada ona koja vas muci više od tri mjeseca.
U vecini slucajeva lijecenje je jednostavno i ne zahtijeva hospitalizaciju niti ikakve izdatke u vašem kucnom budžetu, samo malo samodiscipline i volje da se riješite boli. Prvih dan, dva odmarajte u udobnom položaju. Pokušajte ležati na boku s jastukom izmedu koljena ili na ledima s jastukom ispod koljena, no nemojte predugo ostajati u jednoj pozi. Svaka dva do tri sata prošecite deset, dvadeset minuta, a zatim se opet smjestite i odmorite u udobnom položaju.
Ukoliko je bol jaka popijte analgetik koji sadrži acetaminofen ili neki protuupalni lijek kao što su aspirin i ibuprofen. Ti medikamenti su obicno uspješniji ukoliko ih konzumirate redovito umjesto da cekate da vas stvarno jako zaboli.
Bol možete probati otjerati i termoforom ili toplim tušem/kupkom u trajanju od 15 do 20 minuta svaka dva do tri sata. Ni drugi oblik terapije nije na odmet pa možete nanijeti led na bolno mjesto i držati ga po 10, 15 minuta svaka dva do tri sata. Iako nema garancije da ce vam ovi tretmani pomoci, nije na odmet pokušati.
Probajte se, što je prije moguce, vratiti svojim svakodnevnim aktivnostima. Ležanje i terapijsko plandovanje duže od dan, dva može oslabiti vašu muskulaturu i time pogoršati sam problem.
Šetnja je definitivno najjednostavniji i veoma ucinkovit nacin tjelovježbe. Osim što ce vam dir po kvartu ili šumici poboljšati cirkulaciju, razgibati i protegnuti mišice, nadisat cete se malo svježeg zraka ovisno o tome gdje se prošecete. Ukoliko ste "zahrdali" najbolje je poceti laganim desetminutnim šetnjama, a s vremenom ih možete produljiti. Ukoliko imate pristup moru ili bazenu, šetnja u vodi do struka ili prsa takoder pomaže.
Lijecnik ili fizioterapeut vam može dati popis vježbi, ovisno o vrsti i uzroku boli, a pomoci vam mogu i masaže, odlazak kod kiroprakticara, pa cak i akupunktura ukoliko ste zagovornik alternativne medicine.
Kao što smo vec naveli, konstantna bol vas može uciniti depresivnima, a depresija samo pogoršava bol. Ukoliko patite od depresije, uz fizicki, uvelike ce vam pomoci i psihicki tretman.
Samo najteži slucajevi zahtijevaju invazivne metode lijecenja (operaciju), koje se primjenjuju kod težih oštecenja diskova, hernija i oštecenja živaca, odnosno moždine.
Ukoliko ste izlijecili ili želite izbjeci bol u donjem dijelu leda, valja se pridržavati nekolicine jednostavnih savjeta koje ste vjerojatno vec culi. Vježbajte pravilno držanje pri sjedenju, stajanju i hodu, redovito odradujte lagane tjelovježbe. Šecite, plivajte ili vozite bicikl. Obavezno se razgibajte prije vježbanja, nosite niske potpetice, udobnu i anatomski korektnu obucu. Spavajte na boku, a srednje tvrd madrac najviše ce pomoci vašim ledima. Pazite na tjelesnu težinu. Ne dižite stvari koje su preteške, a i ako morate nešto podignuti, ucinite to na pravilan nacin - iz cucnja s ispravljenim ledima - da izbjegnete suvišna naprezanja.
Takoder, ukoliko mnogo stojite ili sjedite na poslu, pomoci ce vam ako imate anatomski korektnu stolicu, uzimate redovite pauze tijekom kojih možete prošetati uokolo, a ukoliko se bavite iznimno zahtjevnim fizickim poslom, popricajte sa šefom, možda vas može premjestiti na neku manje zahtjevnu fizicku poziciju.