Vjernici danas slave Božic, spomen rodenja Isusa Krista i jedan od najvažnijih kršcanskih blagdana. Zajedno s Uskrsom i Duhovima, spada medu tri najveca kršcanska blagdana. Središnji cin proslave Božica je ponocna misa a slavi ga se u krugu obitelji i najbližih.
Blagdan Božica, koji je priznavanje Isusovog božanstva i covještva, ima osobitu ljepotu, car i osobitu povijest. Pruža poruku o Bogu, ali i o covjeku. Te dvije poruke su osnova poruke o miru. U božicnom svetkovanju i cestitanju one dolaze do izražaja i Božicu daju osobitu intimnost i znacenje obiteljskog blagdana.
Božic i božicno vrijeme koje traje mjesec danas obiluje brojnim obicajima. U Došašcu ili Adventu održavaju se mise zornice, a simbol tog vremena danas je adventski vijenac. Božicno drvce, a negdje zelene grane, tradicionalni su božicni simbol.
Okiceni borovi stoje danas po gradskim trgovima i pred javnim zgradama. U kucama i u stanovima oni su središte oko kojega se okuplja obitelj i na Badnjak ili na Božic daruju djeca. Premda se može uociti pretkršcanska ili nekršcanska pretpovijest unošenja božicnog drva ili zelenila u domove, danas su neizostavan znak slavljenja Božica.
Taj kršcanski blagdan i danas se slavi u tradicijskom i tradicionalnom duhu a postao je i sastavni dio popularne kulture i potrošackog društva.
Papa Benedikt XVI. pozvao je vjernike na polnocki da ne pridaju važnost "blještavilu" potrošackog društva, vec da iza njega otkriju Isusovu poniznost i poruku mira.
Papa koji redovito upozorava na pretjerani racionalizam pozvao je vjernike da budu ponizni pred otajstvom Božica: "Želimo li pronaci Boga koji je došao kao dijete, moramo se spustiti na zemlju s visine našeg 'liberalnog' uma, odložiti svoju lažnu sigurnost i oholost razuma", istaknuo je.
"Moramo se sagnuti kako bismo našli Boga koji se razlikuje od naših predrasuda i našeg mišljenja", ocijenio je, podsjetivši da je novorodeni Isus ležao u jaslama.
"Molimo Gospodina da nam pomogne kako bismo iza blagdanskog blještavila pronašli dijete u betlehemskoj štalici. Božic je postao komercijalni blagdan cije zasljepljujuce svjetlucanje skriva otajstvo Božje poniznosti", požalio je.
Benedikt XVI. je pozvao 1,1 milijardu katolika u svijetu da mole kako bi "zraka Božje dobrote zasjala nad svima koji moraju docekati Božic u siromaštvu, patnji i daleko od svoga doma".
U nedjelju je pak u svojoj božicnoj poruci "Urbi et Orbi" kritizirao želju covjeka da se stavi na mjesto Boga i sam odlucuje što je dobro, a što zlo, te je ujedno pozvao na okoncanje sukoba u Siriji i obnovu bliskoistocnih mirovnih pregovora.
- Isus Krist je poslan na zemlju da nas spasi od dubokog zla, ukorijenjenog u covjeku. Zlo se sastoji u natjecanju s Bogom i zauzimanju njegova mjesta, odlucivanju što je dobro i što je zlo, kao da smo gospodari života i smrti. To je veliki grijeh, istaknuo je Papa pred nekoliko desetaka tisuca ljudi na Trgu svetog Petra.
Benedikt XVI. redovno ukazuje na namjere dekristijaniziranog zapadnog društva da provodi nove zakone koji zahvacaju najsvetije vrijednosti života, poput pobacaja i eutanazije.
- Bog je spasitelj, mi smo ugroženi. On je lijecnik, mi smo bolesnici. Priznavši to cinimo prvi korak prema zdravlju, prema izlazu iz neke vrste labirinta u koji se sami zakljucavamo našom ohološcu. Traženje Božje pomoci je sigurno najduži put, ali ujedno i onaj koji poštuje njegovu i vašu istinu, put pomirenja, dijaloga i suradnje, naglasio je.
Papa je porucio da je u duhovno sjedinjen ponajprije s onima koji žive u posebno teškim okolnostima i da želi biti glas onih koji nemaju glasa.
U svojoj tradicionalnoj božicnoj poruci Urbi et orbi (Gradu i svijetu) Papa je cestitao Božic na 65 jezika, medu kojima i na hrvatskome: "Sretan Božic, Isusovo porodenje".