Cini se da su škrilje na podrucju Barbanštine prepune iznenadenja iz prapovijesti, a jedno takvo privuklo je veliku pozornost domacih i stranih paleontologa. Naime, još 1990-ih je na podrucju sela Rojnici pronaden savršeno ocuvan otisak kompletne ribe u kamenu, na kojem su bili jasno vidljivi cak i zubi.
Riba je od glave do repa bila dugacka oko 20 centimetara, a danas se nalazi u Prirodoslovnom muzeju u Rijeci gdje ju je proucavala paleonotologinja Koraljka Klepac koja je zakljucila da ova vrsta ribe pripada razdoblju kasne Jure.
Samo 200 metara od ovog nalazišta pronaden je još jedan fosil ribe, ovaj put velicine 40 centimetara, što je za Hrvatsku revolucionarno otkrice. Kako je rekla Klepac, ovo ce otkrice znanstvenicima pružiti najnovije, relevantne podatke u istraživanju faune nekadašnjeg mora Tethys koje je prekrivalo veci dio hrvatskog teritorija.
S druge strane, Opcina Barban planira postavljanje geološke pješacke staze kroz podrucje na kojem su nadeni fosili, uz postavljanje informativnih ploca na tocnim lokalitetima ovih fantasticnih paleontoloških nalaza.
U Istri inace postoji cijeli niz vrijednih nalazišta iz razdoblja krede, od prije 80 do 140 milijuna godina, kada su po našem poluotoku hodali i plivali dinosauri. To je vrijeme razdvajanja kopna i nastajanja kontinenata, razdoblje tople i suhe klime koja je pogodovala razvitku bujnog raslinja.
Prvo otkrice prisutnosti dinosaura u Istri dogodilo se 1934. godine, kada je Austrijanac Adolf Bachofen-Echt, proizvodac piva i strastveni paleontolog, pronašao na podrucju rta Ploce na Velom Brijunu otiske dinosaura. Nakon toga su uslijedila otkrica pokraj Medulina, Premanture, pa i Barbana, no najznacajnije nalazište svakako je kraj Bala, gdje se nalazi jedino nalazište ocuvanih kostiju dinosaura na cijelom podrucju Sredozemlja.
Šteta je što u Istri ne postoji niti jedan paleontolog koji bi se ovakvim otkricima bavio ili netko tko bi puno bolje plasirao turisticki i znanstveni potencijal svih dosadašnjih otkrica.