Maslina je stara koliko i ljudska civilizacija. Prva su stabla maslina kultivirana još u prethistorijsko doba, 4000 godina prije Krista na podrucju srednje Azije. Smatra se da se najstarija maslina na Sjeveru Mediterana nalazi na Brijunima, a pretpostavlja se da ima oko 1200 godina. Od davnina, dok se nije pricalo o ekologiji, maslina je bila primjer poštovanja prirode i recikliranja. Svaki dio stabla je upotrebljiv: stablo, kora, lišce, plodovi, ulje i ekstrakt kore. Zasadene su stotine novih maslinika i to je ovoj grani poljprivrede donijelo novi zamah te postalo i nova životna filozofija... Živjeti u skladu s prirodom, i od prirode... Jer odavno je stablo masline predstavljalo mir i srecu, a maslinovo ulje simbol je dobrote i cistoce.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), mediteransku prehranu
uzela je kao uzor dugovjecnosti i zdravog života, a maslinovo ulje je
osnov takve prehrane. Rijec je o pravilnoj i uravnoteženoj prehrani
koja osigurava unos svih nutritivno važnih tvari. Istodobno ona
omogucuje i ravnotežu s prirodom. Znanstvene studije potvrduju da taj
tip prehrane smanjuje rizik od pojavnosti bolesti srca i krvnih žila za
više od 30 posto i izravno je povezana sa smanjenjem mortaliteta od
srcanog i moždanog udara, cija je ucestalost znacajnije niža u podrucju
Mediterana odnosno u Primorju i Dalmaciji. Netom ulovljena riba koja
još "miriše na more" i jod, povrce dozrelo na toplom suncu, kruh ispod
peke uz dodatak maslinova ulja, mediteranskog zacinskog bilja i sve
dopunjeno cašom crnog vina primjer je obroka kao standarda pravilne
prehrane. Svaka zemlja Sredozemlja nudi svoje specificne varijante
mediteranske kuhinje, ali sve imaju zajednicke odrednice i u osnovi -
maslinovo ulje.
Maslinovo ulje još je od davnina poznato po svojim ljekovitim
svojstvima, a stari su ga Grci i Rimljani, uz vino, doživljavali kao
eliksir dugovjecnosti. U mediteranskoj prehrani ono je gotovo jedini
izvor masti i upotrebljava se svakodnevno. Maslinovo ulje bogat je
izvor nezasicenih masnih kiselina (linolne ili omega-6 i oleinske ili
omega-9), a sadrži i antioksidanse kao što su karotenoidi i vitamin E,
te klorofil. Zbog toga je maslinovo ulje hrana i lijek, a zbog svoje
ljekovitosti primjenjuje se cak i u kozmetici.
Redovitom upotrebom, maslinovo ulje, baš kao i masne kiseline iz
ribe, štiti krvožili sustav smanjujuci mogucnost nastanka plakova te na
taj nacin usporava aterosklerozu. No tek dugotrajna konzumacija
maslinova ulja ima zaštitni ucinak pa je dobro vec od djetinjstva steci
naviku konzumiranja tog ulja koje je i za djecu, zbog mononezasicenih
masnih kiselina, lako probavljivo.
Palenta na mediteranski nacin
Sastojci: 1 glavica kapule od 10 dkg, 10 dkg crnih i 10 dkg zelenih
maslina, malo kopra i mente (prstohvat), 1 crveni feferon, 10 dkg glatkog
brašna, 2 dkg maslaca, grancica ružmarina, maslinovo ulje, sol i papar.
Priprema: nasjeckanu kapulu i iskoštene masline prepržimo na vrucem
maslinovom ulju. Mentu, kopar i ljutu papricicu (peperoncino) grubo
nasjeckamo. U posebnom loncu pouljimo i posolimo vodu i kuhamo palentu.
Kada je palenta na pola kuhana u nju dodamo na luku prepržene masline,
ljutu papricicu, kopar, svježu mentu, dodamo još malo maslaca i kuhamo
do kraja. Takvu palentu prebacimo u (po mogucnosti) pravokutnu posudu i
ostavimo da se ohladi. Ohladenu palentu iskrenemo na dasku, narežemo na
jednake komadice koje valjamo u brašnu te pržimo na maslinovom ulju s
ružmarinom dok ne porumene. Poslužujemo toplo.