Teško možemo komentirati najavu premijera kad ne znamo što je pjesnik htio reci, rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, osvrnuvši se na nedavnu izjavu Zorana Milanovica da ce PDV s 23 skociti na 25 posto, koji je time potvrdio rijeci ministra financija Slavka Linica o rastu poreza na dodanu vrijednost, a što je unijelo strah medu gradane.
Sever upozorava da je mnogo nejasnoca oko toga što ce sve biti izuzeto od nove porezne stope, odnosno koji ce proizvodi i usluge imati niži PDV. Trenutno je u Hrvatskoj na snazi nulta stopa za kruh, mlijeko, lijekove, ortopedska pomagala i knjige, što ce se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju morati ukinuti jer tu stopu europski porezni sustav ne poznaje.
Jeftinije samo ulje i masti!?
- Hoce li zaista s uvodenjem PDV-a od 25 posto za hranu vrijediti sniženi PDV od deset posto, jer prema novima najavama ispada da ce porez na dodanu vrijednost biti manji samo na ulje i masti, a to predstavlja tek manji dio potrošnje gradana te bi ucinak na uštedu bio neznatan. Takoder, najavljuje se da bi komunalije imale sniženu stopu PDV-a, dok se sada sve cešce spominje samo voda. Istovremeno se govori o povecanju cijena plina i struje pa je jasno da ce zanemarive uštede za gradane biti anulirane porastom ukupne stope PDV-a, upozorava Sever.
Što se tice najave predsjednika Vlade o povecanju neoporezivog dijela place na 3.000 kuna, koji su takoder na tragu planova ministra Linica, celik NHS-a kaže da ce efekti za radnike biti minimalni.
- Ukoliko ce se povecati neoporezivi dio samo za place do 3.000 kuna, a sve ce se ostale oporezivati po starom, tada ce samo najniže place biti poštedene poreza i prireza. Time bi radnik koji ima placu do 3.000 kuna mjesecno dobio 72 kune više, a radnik u Zagrebu zbog veceg prireza 85 kuna vecu placu, veli Sever. Napominje da mu je teško komentirati ove paušalne najave te da ocekuje od Vlade, nakon što izade s konkretnim prijedlogom, da ukljuci sindikate u njegovu izradu putem Gospodarsko-socijalnog vijeca koje bi uskoro trebalo poceti s radom.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel takoder smatra da bi povecanje PDV-a bez kompenzacijskih mjera bilo udar na standard gradana.
- Kad bi se na prehranu uveo porez od deset posto, a znajuci da u osnovnim mjesecnim troškovima prehrana sudjeluje s od 35 do 40 posto, onda bi to bilo cak i povoljnije za gradane. No, postavlja se pitanje bi li trgovci snizili cijene proizvoda ili bi to zadržali kao maržu, pita se Novosel.
Podsjeca da SSSH vec dugi niz godina predlaže da minimalna placa, koja trenutno iznosi 2.814 kuna, bude osnovica za neoporezivi dio te ce zasigurno podržati inicijativu da to bude još i više, odnosno prema najavama 3.000 kuna.
Hrvatska udruga sindikata oštro je osudila najave o povecanju poreza te ga je uvjetovala uvodenjem dodatnih mjera zaštite. U protivnom predvidaju da ce ucinak stope PDV-a od 25 posto na gospodarstvo biti poput ucinka haraca, odnosno nikakav, s tim da ce biti daleko nepošteniji za gradana, jer se barem kod haraca vodilo racuna o visini primanja.
- Tražimo nultu ili maksimalno najnižu stopu za prehrambene proizvode svakodnevne upotrebe te za djecju odjecu i obucu. Ovim bi se donekle smanjio negativan utjecaj na standard gradana, koji je i inace loš. Bez ovih dodatnih mjera potrošnja ce nastaviti svoj negativan trend, a to u konacnici znaci loše punjenje proracuna, što ne bi trebala biti namjera Vlade, kazao je Ozren Matijaševic, predsjednik HUS-a.
Prvi u Europi po troškovima za hranu
U strukturi potrošacke košarice vidljivo je da hrvatski gradani na hranu vec sada troše najviše u Europi, 35 posto, a prosjek u EU-u je svega 15 posto. "To znaci da se upravo u poljoprivrednom sektoru treba djelovati smanjenjem stope PDV-a te uvodenjem restrikcija u kvaliteti uvozne robe jer se vec sada loša hrana uvozi, veli Matijaševic.
Povecanje neoporezivog dijela place u HUS-u pozdravljaju, iako je rijec o minornim iznosima. Ono što smatraju nužnim je stvaranje niže, a time i konkurentnije cijene rada, ali ne na teret radnika, vec kroz porezno rasterecenje poslodavaca i ukidanjem brojnih parafiskalnih nameta.
- Više od 60 posto zaposlenih ima placu ispod prosjeka, a oni koji je imaju na nivou prosjeka mogu pokriti samo 70 posto životnih troškova. U Hrvatskoj je BDP po radniku od 2,3 do 2,4 puta manji nego u EU-u, a sedam puta manji nego u vodecoj zemlji Luksemburgu. Samo Bugarska i Rumunjska imaju manji BDP od Hrvatske, s tim da je u ovim državama kupovna moc radnika veca, i to zato što su im proizvodi, posebice oni prehrambeni, jeftiniji, kazao je Matijaševic.(Piše Maša JERIN)