U premijernom izdanju s fokusom na drugu polovicu 19. i prvu polovicu 20. stoljeća, sinoć se u medulinskom Multimedijalnom centru 3MC održao 1. Medulinski zavičajni annale "Mate Demarin", znanstveno-stručni skup posvećen istraživanjima i valorizaciji povijesne i kulturne baštine Medulina.
Skup nosi naziv istaknutog istarskog pedagoga i učitelja, Medulinca dr. Mate Demarina (1899-1992). Njegove kćerke, akademkinja Vida Demarin i Foška Rajković prekjučer su također prisustvovale skupu, a novinar Ratko Radošević izlagao je preksinoć i o Matinom, četiri godine starijem bratu Josipu Demarinu, također istaknutom pedagogu i borcu za narodna prava istarskih Hrvata.
Važnost proučavanja lokalne povijesti
Na manifestaciji koja ima namjeru postati tradicionalnom, svoje radove u 15-minutnim predavanjima izložilo je devet izlagača, a nakon pozdravne riječi medulinskog donačelnika Damira Demarina, skup su otvorili povjesničar prof. dr. Drago Roksandić i profesor emeritus Miroslav Bertoša. Roksandić je u svom izlaganju o lokalnoj historiji i mikrohistoriji u suvremenoj historiografiji naglasio važnost proučavanja lokalne povijesti za historijsku znanost.
- Lokalno iskustvo je predložak na kojemu se provjeravaju ključni momenti epohe, kazao je Roksandić, dodavši da francuska škola Annales ne bi ni nastala da nije imala realno uporište u lokalnim tradicijama i iskustvima.
Temeljeći svoje izlaganje na osobnom sjećanju, profesor emeritus Miroslav Bertoša prisjetio se susreta i razgovora s istarskim intelektualcima, nekadašnjim emigrantima tijekom 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća. Tijekom njegova studiranja na Pedagoškoj akademiji u Puli (1961.-1963.), a zatim i do konca tog desetljeća, kada je kao asistent predavao nekoliko predmeta, u kancelariju direktora Pedagoške akademije prof. Tone Peruška, povremeno su navraćali njegov prijatelji i suradnici iz doba emigracije - Mate Demarin, Matko Rojnić, Ive Mihovilović, Zvane Črnja, Dragovan Šepić, Josip Percan, ali i Fran Zwitter, Boris Prikril, Joža Horvat i drugi.
Labuđi pjev generacije
- Bio je to labuđi pjev generacije, čije su se ideje nakon desetljeća-dva emigracije našle u raskoraku s novom stvarnošću. Pogledi istarske povratničke inteligencije primani su s oprezom, katkad i s kritičkim odmakom. Tako je tekst Mate Balote "Istra se mijenja" istarska emigracija primila negativno, kazao je Bertoša, dodavši da su njihove ideje ipak bile mitteleuropske, srednjeeuropske, i čija je modernizirana sinteza istarskog društva doživjela realizaciju u Čakavskom saboru, osnovanom 1970. godine.
Željko Cetina predstavio je u nastavku biografiju Mate Demarina, dok je Mihovil Dabo govorio o hrvatskom narodnom preporodu u mjestima općine Medulin. Milan Radošević održao je izlaganje "Ivo Mihovilović - perom protiv fašizma"; dok je Filip Zoričić osvijetlio lik i djelo Medulinca Ivana Cukona (1868-1928), autora stihova pjesme "Krasna zemljo", istaknutog borca za prava istarskih Hrvata, odvjetnika, novinara i političara. Ivan Žagar oživio je vrijeme prvih turista u Medulinu i osnivanja medulinskog Društva za poljepšanje mjesta 1909. godine. David Orlović govorio je o inauguraciji medulinske školske zgrade 1931. godine, koja danas nosi ime dr. Mate Demarina. (Z. ANGELESKI)