Javna rasprava o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona približava se kraju. Osim radne skupine, koju je formirao ministar pravosuđa Orsat Miljanić, na spomenute zakonske promjene svoje primjedbe dostavljaju i građani, banke i druge institucije, a učinila je to i Hrvatska udruga javnih ovršitelja.
Koliko će izmjene Ovršnog zakona olakšati proces završetka stotinjak tisuća procesa, koji se zbog ovrha vode po hrvatskim sudovima, teško je pretpostaviti. U Ministarstvu pravosuđa naglašavaju da se novim pravilima želi pojednostaviti i ubrzati postupak ovrhe, smanjiti troškove, rasteretiti sudove i ojačati pravnu sigurnost stranaka u postupku.
S druge strane, kritičari zakonskih izmjena kažu da će to poskupiti troškove ovrhe, omogućiti veću dobit angažiranim odvjetnicima, pa čak i prekršiti neka načela Ustava.
Konkretne izmjene zakona koje će najviše utjecati na položaj i sudbinu dužnika odnose se na ovrhu nad nekretninama. Umjesto ovrhe nad nekretninom, dužnik će moći ponuditi da mu se zaplijeni pokretna imovina ili štedni ulog, odnosno da mu se uvaži činjenica da će iznos koji duguje imati kod sebe u roku od godinu dana. Drugim riječima, umjesto stana moći će se plijeniti automobili, plovila, strojevi i drugi vrijedni predmeti. Naravno, vrijede li onoliko koliko iznosi dug naveden o rješenju o ovrsi.
U povoljnijem položaju biti će građani kojima će se nekretnina (kuća ili stan) zaplijeniti - ako nemaju druge imovine i ispune li određene uvjete, ostat će stanovati u njima, plaćajući rentu po tržišnim uvjetima. Na taj način izbjegao bi se dio deložacija kakve smo do sada gledali.
Posebnu pažnju zakonodavac je u izmjenama Ovršnog zakona posvetio dostavi rješenja o ovrsi. Sud koji se bavi ovrhom adresu dužnika sada treba provjeriti u registru Ministarstva unutarnjih poslova. Rok za naplatu po rješenju mijenja se s 30 na 60 dana. Predmeti koji će se prodavati po zapljeni ići će na e-dražbu, u kojoj će moći sudjelovati svi građani. (D. GRAKALIĆ)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU