Hrvatska javnost ostala je šokirana nakon što je bolesna bakica od 72 godine zbog komunalnog duga od 600 kuna završila u zatvoru. Minka Maltarić iz Cvetlina kraj Trakošćana "odležala" je svoju kaznu, u zatvoru joj nije ništa falilo, riješila je svoj dug, no ogorčena je što je morala iza rešetaka, dok istodobno oni koji duguju milijune slobodno šeću.
U zatvoru je završila zato što nije imala prihoda, pokretnina i nekretnina koji bi joj se mogli zaplijeniti, nego prima samo socijalnu pomoć od 1.200 kuna mjesečno, a to ne podliježe ovrsi. U Hrvatskoj, recimo, više desetaka tisuća građana duguje porez u najmanjem iznosu od 15 tisuća kuna. Baku Maltarić najviše ljuti to što se poreznim dužnicima nudi odgoda, kao i mogućnost obročnog plaćanja duga. Također je moguće zamijeniti kaznu zatvora društveno korisnim radom. Zašto to nije vrijedilo i za nju?
U Ministarstvu pravosuđa kažu da "nisu nikad čuli da je netko završio u zatvoru zbog duga". Druga su stvar prekršajne kazne zbog, recimo, nepropisnog parkiranja. Lani je tako kroz zatvorski sustav zbog prekršajnih kazni prošlo više od tisuću ljudi. U slučaju Minke Maltarić Ministarstvo pravosuđa jučer je zatražilo očitovanje suda koji je ovakvu odluku donio. Prije toga, tvrde, nisu u mogućnosti komentirati ovaj slučaj.
Da je bilo sluha, s bakom Minkom se mogla dogovoriti obročna otplata duga. Pomoć je mogla ponuditi i općina u kojoj živi.
Najbitnija novost Ovršnog zakona koji je nedavno stupio na snagu jest da će radnik, mimo suda, putem Fine moći doći do plaća koje mu poslodavac duguje. No, što čeka blokirane građane, a takvih je u Hrvatskoj 233 tisuće? Oni su koncem kolovoza dugovali 15,87 milijardi kuna, što je u odnosu na prethodni mjesec porast od čak 535 milijuna! Hoće li oni zbog novog zakona ostajati bez primanja?
U Fini odgovaraju da će, kao i do sada, iz ovrhe biti izuzete dvije trećine prosječne neto plaće u Hrvatskoj, a ako je plaća manje od prosječne, također se izuzimaju dvije trećine takve plaće. Pod plaćom se podrazumijevaju i naknade za nezaposlene, za skraćeno radno vrijeme, kao i naknada zbog umanjenja plaće, mirovina, plaća vojnih osoba, primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i druga stalna novčana primanja civilnih i vojnih osoba.
Ovrha se ne provodi na primanjima nastalima na temelju zakonskog uzdržavanja niti nad naknadama štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti. Ovršiti se ne mogu ni naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja. "Ne diraju" se ni naknade za tjelesno oštećenje, socijalna primanja te naknade za nezaposlene, dječji doplaci, stipendije i pomoći učenicima i studentima, kao i naknade za rad osuđenika. Također, ne mogu su ovršiti primanja na osnovi odličja i priznanja. (piše M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)