Za Ministarstvo pravosuđa, potvrdio nam je i ministar Dražen Bošnjaković, nema dvojbe oko toga da se dužnicima koji su do lipnja 2008. godine u bankama dizali kredite, i kao uvjet za to potpisivali suglasnosti da im se u slučaju neplaćanja kredita plijeni čitava plaća – odsad može i uzimati cijela plaća. Rezultat je to odluke Ustavnog suda iz srpnja ove godine, koji je ukinuo članak Pravilnika o načinu i postupku provođenja ovrhe nad novčanim sredstvima iz 2013. godine, kojim je Ministarstvo financija tada, pa do danas, štitilo dužnike s potpisanim suglasnostima od ovrhe cijele plaće. Ocjenu ustavnosti tog članka zatražila je Raiffeisen banka, a Ustavni sud zaključio da je tim člankom pravilnika ministar financija prekoračio granice svojih ovlasti, propisujući da se ovrha može provesti isključivo na dijelu primanja, bez obzira na prethodno dane isprave o suglasnosti zapljene plaće.
Kako za naš list pojašnjava Bošnjaković, od 2005. do 2008. godine na snazi je bio Ovršni zakon kojim je bila dozvoljena pljenidba čitave plaće dužnika ako je on dao takvu suglasnost. Izmjenama zakona u lipnju 2008. godine definirano je da se dvije trećine plaće dužniku u ovrsi moraju ostaviti, ali to se, kaže Bošnjaković, nije odnosilo na one koji su dotad potpisivali suglasnosti bankama. Pet godina kasnije, 2013. Ministarsvo financija je i te dužnike zaštitilo od ovrhe cijele plaće točkom pravilnika koju je Ustavni sud sad u srpnju ukinuo. Bez obzira što postojeći Ovršni zakon štiti dio primanja dužnika, oni koji su potpisali suglasnost, tada definiranu i zakonom, kaže ministar, ne mogu biti zaštićeni. Postojeći zakon, koji štiti dio primanja, pojašnjava, ne može vrijediti retroaktivno, za suglasnosti koje su bile zakonite.
Na pitanje hoće li Ministarstvo pravosuđa ići u izmjene zakona kako bi se zaštitilo i dužnike s potpisanim suglasnostima bankama, ministar odgovara kako bi to bilo neustavno – retroaktivno rušiti zakon, odnosno suglasnosti dužnika definirane tadašnjim zakonom.
Opravdanost slučajeva
Zastupnik SNAGE i dugogodišnji aktivist Udruge Franak Goran Aleksić na jučerašnjoj je konferenciji za novinare ustvrdio kako unatoč odluci Ustavnog suda nije moguća ovrha cijele plaće. Zadnjim izmjenama Ovršnoga zakona ove godine, napominje, propisano je ograničenje ovrhe primanja na tri četvrtine neto plaće, a maksimalno na dvije trećine prosječne neto plaće, s primjenom na sve ovršne postupke u tijeku, bez obzira na to kad su pokrenuti i po kojem bi se zakonu trebali dovršiti.
»Budući da se članak 21. koji govori o ograničenju ovrhe na primanjima primjenjuje na sve ovršne postupke, bez obzira kad su pokrenuti, to znači da odluka Ustavnoga suda više nije uopće bitna jer ona stavlja izvan snage dio pravilnika, dok su ograničenja ovrhe primanja propisana Ovršnim zakonom, pa se kod ovrhe primanja moraju primijeniti izmjene Ovršnog zakona kojima se ovrha primanja ograničava«, istaknuo je Aleksić.
Zamoljen da prokomentira Bošnjakovićevu potvrdu našem listu da u ovrhu može cijela plaća te da Vlada ne može ništa učiniti da dužnike koji su potpisali suglasnost zaštiti, Aleksić odgovara kako to nije točno. U opravdanim slučajevima, kao što je ovaj, zakon se može rušiti novim zakonom, kaže.
– Kukavičluk će biti ako ništa ne učine, a ljudi budu skapavali od gladi – ogorčen je Aleksić, koji smatra da Ovršni zakon hitno treba mijenjati, i da se to može učiniti.
Konkretne mjere
S njim se slaže i koordinator Udruge Franak Denis Smajo, koji ističe kako u postojećem Ovršnom zakonu jasno stoji da njegovim stupanjem na snagu prijašnji zakoni ne vrijede. Banke će, budu li plijenile čitave plaće, kaže Smajo, postupati nezakonito.
– Potrebno je hitno poduzeti konkretne mjere da se spriječe ovrhe cijelih primanja za ovršenike koji su potpisivali izjave o suglasnosti prije 17. lipnja 2008., a po potrebi izvršiti i novu hitnu intervenciju u Ovršni zakon, jer bi ovrha cijelih plaća predstavljala tešku diskriminaciju ljudi koji su ionako u jako teškim životnim situacijama zbog ovrha koje im jašu za vratom – zaključuje pak Aleksić. Ovršni postupak, kaže, traje dok god dužnik vjerovniku ne vrati i posljednju lipu, a postojeći zakon štiti dio primanja i primjenjuje se na sve ovršne postupke u tijeku, bez obzira kad su pokrenuti, i kad će biti završeni. Smajo napominje kako će se Udruga Franak aktivirati i oko ovog problema.
Priopćenjem se oglasila i Raiffeisen banka iz koje poručuju kako su uvijek bili, i bit će spremni na dogovore s klijentima kojima stoji na raspolaganju niz mogućnosti koje uključuju restrukturiranje, pa tako i mogućnost izvansudske nagodbe.
– Banci nikada nije, niti će biti u interesu dovoditi klijente u takve nepovoljne situacije, već isključivo onemogućavanje nepoštenih praksi. Također, smatramo da to nije samo praksa u RBA-u, već da je to praksa i bankarskog sektora. Upravo iz razloga što smo svi svjesni situacije u Hrvatskoj, nikome nije u interesu ovršiti klijente te ih dovoditi u bezizlazne situacije. Banka će i dalje proaktivno, te u duhu etičnog poslovanja, sa svakim klijentom pronaći najbolje rješenje za financijsku situaciju u kojoj se određena osoba nalazi, zaključuju. (Bojana Mrvoš Pavić)