Od 17,97 milijardi kuna neplaćenih računa, zbog čega je gotovo 250 tisuća građana u blokadi i prijeti im ovrha, najveći dio - čak 10,184 milijarde kuna - otpada na banke, štedionice i druge financijske institucije. Uz to, podaci o blokadi računa građana govore i da je dug građana leasing kućama, i to uglavnom zbog kupnje automobila, narastao na gotovo 700 milijuna kuna. Nešto manje, oko 614 milijuna kuna, Hrvati su dužni i za telekomunikacijske usluge pa su i s time opterećeni i blokirani njihovi računi.
Iako su državi dužni više od 11,6 milijardi kuna, ona zasad kroz blokadu računa i ovrhu pokušava utjerati oko 1,24 milijarde kuna, dok gradovi i općine na taj način potražuju ukupno 105 milijuna kuna. Oko 112 milijuna kuna od stanovništva potražuju i tvrtke na lokanoj razini za komunalne usluge, dok ostala poduzeća koja ispostavljaju račune za režije blokiraju račune građana s više od milijardu kuna.
Da građani najveći dug imaju prema bankama, državi i poduzećima koja im isporučuju usluge, primjerice čistoće, isporuke vode ili struje, to nije neka novost, ali gotovo pola milijarde kuna kroz blokadu računa i prijetnju ovrhom građani potražuju jedni od drugih. Uz to Hrvati oko 156 milijuna kuna duguju i svojim odvjetnicima za obavljene, a nikada plaćene usluge, a 128 milijuna kuna duguju i Hrvatskoj radioteleviziji, najvjerojatnije za neplaćenu pretplatu. (J. MARIĆ/NL)