Bauk lošeg rejtinga kruži Europom. Nakon što je bonitetna agencija Moody's snizila kreditni rejting Španjolskoj, Italiji, Portugalu, Slovackoj, Sloveniji i Malti te najavila smanjenje izgleda Velikoj Britaniji, Francuskoj i Austriji, ekonomski analiticari ponovno upozoravaju na (pre)veliki utjecaj koji takve ocjene imaju na globalno gospodarstvo.
I prije najnovijeg sniženja rejtinga spomenutim državama eurozone ugledni europski mediji, poput Financial Timesa, komentirali su da bi "bonitetnim agencijama trebalo smanjiti rejting", dok su bankari upozoravali na to da agencije ne razumiju "politicku dinamiku" i daju pogrešne savjete.
Hrvatska Vlada pak sa strepnjom išcekuje najnovije ocjene kreditnog rejtinga od bonitetne agencije Fitch. Korak nazad znacio bi pad hrvatskih državnih obveznica u kategoriju "smece", što bio znatno poskupjelo državni dug i dovelo državni proracun pred nova iskušenja.
- Agencije su se pokazale lošima u velikoj krizi, ali pokazuju da države moraju paziti na svoj rejting. Što se tice Hrvatske, podjednake su šanse da nam se rejting smanji ili da ga zadržimo, napominje ekonomski analiticar Damir Novotny.
On tvrdi da su neovisne bonitetne agencije nezaobilazan dio medunarodnog tržišta kapitala te da njihove ocjene treba uzeti s respektom:
"One su bitne jer bez njihove ocjene veliki privatni investitori ne smiju ulagati u državne ili privatne obveznice. Ako se vlada obraca medunarodnom tržištu kapitala, na kojem dominiraju privatni investicijski fondovi, onda treba znati da oni ne mogu ulagati u obveznice i vrijednosne papire koji nisu dobili ocjene rejting agencija.
To je definicija - ni naši mirovinski fondovi po zakonu ne smiju ulagati u dionice poduzeca koje nisu na burzi i koje nemaju ocjene rejting agencije. Takav je sustav".
Ekonomist dr. Ante Babic kaže da bonitetne agencije danas ispravljaju vlastite pogreške od prije desetak godina, kada su neke države ocijenile previše pozitivno: "Problem koji sada imaju neke ugrožene zemlje eurozone, kojima je opet skinut rejting, jest u tome da su bile krivo ocijenjene. Ulaskom u eurozonu dobile su njemacki kreditni rejting, što nisu zaslužile.
Grcke i španjolske obveznice iz 2001. i 2002. godine - kada je stvarana eurozona - imale su razliku od pet-šest postotnih poena do njemackih obveznica. Razlika im se smanjila do jednog postotnog poena i tržište ih je precijenilo. Precijenile su ih i rejting agencije, koje danas u krizi popravljaju svoje pogreške.
Danas je loš tajming za ispravljanje takvih grešaka i ispada da rejting agencije imaju nevjerojatnu moc utjecaja na gospodarstvo". (Dubravko GRAKALIC)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU OD SRIJEDE.