Nikad ranija berba kao ove godine, smatraju mnogi veliki i mali vinogradari koji su vec pospremili svoje grožde u podrume, a rujan je na samom pocetku. Sušno ljeto sušta je suprotnost prošlogodišnjem, obilježenom poplavama, pa je berba pocela 15 dana ranije nego obicno.
Suncani su dani utjecali na visoke šecere u bobicama, ali buduci da su vrucine potrajale predugo, grožde se pocelo sušiti pa su se mnogi odlucili za berbu malvazije još u kolovozu ili pocetkom rujna. Premda se rane sorte uobicajeno beru krajem kolovoza, za malvaziju je to neobicno rano.
Hladenje grožda
Najveci istarski proizvodac vina Agrolaguna berbu malvazije obicno pocinje sredinom rujna, ali ce ovog puta vec do kraja tjedna pobrati sve kolicine ove najcešce domace sorte. Danas su s berbom vec pri kraju, preostaje im tek nešto crnog grožda, cime ce završiti ovogodišnji posao u kojem sudjeluje oko 150 pretežno sezonskih radnika. Veci dio uroda poberu strojno.
- Zbog velikih vrucina ovih dana bilo je potrebno uložiti dodatnu energiju za hladenje grožda da bi se temperatura s 25 i više stupnjeva spustila na najmanje 15. Kvaliteta grožda je jako dobra, posebno crnih sorti. Merlot ima 20 jedinica šecera i nema potrebe cekati. Crna ce vina biti vrhunske kvalitete, doznajemo od Bruna Legovica, tehnickog direktora Agrolagune.
Ukupno ocekuje od 6,5 do 7 milijuna kilograma grožda, od cega ce iz otkupa od dvjestotinjak kooperanata dobiti oko 2,3 milijuna kilograma malvazije. Lani su pobrali 300 vagona grožda, a dvostruko povecanje proizvodnje rezultat je preuzimanja posla od Istravina.
Naime, novost je da je Agrolaguna preuzela i velik podrum Istravina u Brtonigli, njihove vinograde, kao i sve Istravinove kooperante-vinogradare. Tako danas, osim što ima novi veliki podrum u Porecu i 520 hektara svojih vinograda, Agrolaguna organizira cjelokupnu berbu i proizvodnju Istravina. Doduše, ne zaboravimo da su oba poduzeca pod kapom Agrokor vina pa je ocito došlo do reorganizacije.
Cijena otkupljenog grožda na razini je prošlogodišnje, tri kune za 18 posto šecera. Osim od dosadašnjih Istravinovih kooperanata, Agrolaguna otkupljuje malvaziju i od proizvodaca sa šireg poreckog podrucja, s kojima je pojedinacno ugovorila više od šest tona grožda. Prema Legovicevim rijecima, gužvi i kolona traktora s prikolicama pred podrumom nema jer je unaprijed utvrden raspored dolazaka.
Za razliku od Porecana, pulski Agroprodukt ne žuri s berbom, a s obzirom na to da imaju neusporedivo manje površine od Agrolagune, nece im biti potrebno više od sedam do devet dana. Direktor Agroprodukta Aleksandar Bašic-Palkovic ocekuje proizvodnju od 160 do 200 tisuca litara vina s 45 hektara vinograda.
Zbog suše malo mošta
- Na pola smo berbe, upravo beremo muškat, veli Gianni Ravalico iz Nove Vasi, nedaleko od Brtonigle. S 40 hektara vinograda spada medu najvece vinare u Istri, a planira da ce sve njegovo grožde biti u podrumu za osam dana, ako ga vrijeme posluži.
- Kvaliteta grožda je dobra, ali zbog suše malo je mošta. Zato ce malvazija biti vrhunska, a takoder i crne sorte u globalu dat ce odlicne rezultate, veli Ravalico. Unatoc ranoj berbi, šeceri su izuzetno visoki pa su u chardonnayju izmjerili cak 21 posto šecera. U odnosu na katastrofalnu lanjsku godinu, kada su poplave napravile velike štete upravo na njegovim vinogradima, ove ce godine pobrati 20 posto više grožda.
Na pitanje jesu li ikada ovako rani brali, Ravalico se prisjeca 2002. kada je takoder bila rana berba. Ni u ovoj godini ne vidi drasticne posebnosti jer se, veli on, uobicajeno rane sorte beru krajem kolovoza, a malvazija oko 10. rujna.
Jedan od mladih i perspektivnih vinara Marko Gržinic iz Vižinade slaže se s tvrdnjom da ce crna vina biti jako dobra. Ni bijela nece biti loša jer manje vode utjece na aromatski profil, dobivaju se zrelija vina. "S berbom cu poceti sutra", veli Gržinic cijih se šest hektara vinograda proteže od Vižinade prema Kašteliru.
Od inženjerke agronomije i savjetnice Hrvatske poljoprivredne komore Marine Kocijancic doznajemo da su se ljudi odlucili za raniju berbu zbog toga što je suša utjecala na gubitak težine grozdova. Tome u prilog išle su i vrijednosti šecera.
Uzorci koje je ona izmjerila, a stižu s Bujštine, krecu se od 16 do 19 posto šecera u refošku te od 16 do 21 u malvaziji, što se smatra zrelim za berbu. Berba u Istri uobicajeno ce završiti na podrucju Motovuna i unutrašnje Istre gdje grožde sazrijeva nešto kasnije nego u priobalju. (Jasna ORLIC)
Ako padne kiša, grožda ce biti i do 10 posto više
Berba grožda na podrucju Istarske županije uvelike je pocela još prije gotovo petnaest dana: prva je na redu bila sorta chardonnay, a uslijedila je malvazija.
Vinogradi se u Istri na malim i velikim gospodarstvima prostiru na površini od 5.300 do 5.400 hektara: s udjelom od cak 60 posto, najzastupljenija je malvazija.
No, ono što svi s nestrpljenjem ocekuju jest odgovor na pitanje hoce li urod, a time i proizvodnja vina, biti u skladu s ocekivanjima, pogotovo nakon dugotrajne suše koja je ovog ljeta opustošila mnoge poljoprivredne kulture.
Milan Antolovic, županijski procelnik za poljoprivredu, napominje da se zbog nedostatka vlage ukupna masa grožda smanjila u zadnjih nekoliko dana pa bi kiša, kaže, bila jako poželjna.
- Šeceri u groždu su visoki, krecu se od 19 do 20 posto, ukljucujuci i malvaziju. Ove godine berba je pocela 15 dana ranije no što je uobicajeno zbog vegetacije koja je proljetos ranije krenula, ali i zbog suše koja je ubrzala zriobu.
Prosjecno se po hektaru dobije vagon grožda, a od jednog vagona 10 tisuca litara vina. Ako ima 5.400 hektara vinograda - a uzmemo li u obzir da chardonnay ima manji prinos - ispada da se u Istri dobije oko 5.000 vagona grožda. Ako od jednog vagona grožda nakon prerade i cišcenja proizlazi izmedu 65 i 70 posto vina, dolazimo do brojke od 3.500 vagona vina (ili 35 milijuna litara) koji se ocekuju ove godine, racuna Antolovic.
Po njegovim informacijama, grožda je ove godine nešto više nego lani. Ako bi pala kiša, bilo bi ga i 10 posto više, a i kvaliteta bi bila bolja. Profesionalni vinari koji žive od prodaje vina ove jeseni ocekuju dobru berbu, kvalitetu i kolicinu grožda, a time i vina, napominje Antolovic. Na pitanje uspiju li plasirati sve kolicine vina, kaže da im je ova turisticka sezona pomogla da plasiraju zalihe.
Trecina dobivenog vina plasira se u butelje, cija se cijena krece oko 35 kuna, a preostalo se prodaje kao rinfuzo i to po 15 kuna po litri. (M. VERMEZOVIC IVANOVIC)