Lani je od 31. svibnja do 2. lipnja Katedra Čakavskog sabora Žminj organizirala jubilarni 45. Sabor čakavskog pjesništva pod nazivom: "Ča, Kaj i Što - cijela Hrvatska u Žminju". Okupilo se dvjestotinjak učenika koji su govorili svoje stihove i interpretirali stihove čakavskih pjesnika, a po tradiciji održano je i natjecanje učenika osnovnih škola Hrvatske u jezičnom izričaju i interpretaciji pjesma. Naravno, natjecanje je obuhvaćalo učenike iz čitavog čakavskog govornog područja, a gosti su bili učenici iz Zlatara, Cernika i Primoštena.
Zvuči pomalo nevjerojatno, pa i apsurdno, najava da se ove godine u Žminju neće održati 46. Sabor čakavskog pjesništva i da bi ova informacija mogla biti zadnji čavao u lijes jedne od najvažnijih kulturnih manifestacija i institucija u Istri, a svojim dugovječnim odjekom kod školaraca, posebno preko Modre laste (i samog Lastana), koji su mu bili pokrovitelji i promotori, i jedan od značajnijih događaja u Hrvatskoj. No, kako je sve krenulo naopako, ne treba čuditi da je u sveopćoj krizi u društvu i nemaru koji nas okružuje, ili gdje su prevladale razne estradne nakarade i hedonistička kultura ispijanja i fritajanja na svakom koraku, nekako je logično da je šaptom pala i žminjska kulturna utvrda.
Čitam s nevjericom, kao što mi jednako tako s nevjericom piše kolega Boris Domagoj Biletić, vijest koja je došla do nas, "da se nakon, valjda, pola stoljeća, NEĆE va Žminje 2014. održati Sabor čakavskoga pjesništva!?" Biletić podsjeća na pismo (tekst) koje je Branko Blažina najprije pročitao na nedavnim Danima Petra Stankovića u Barbanu, a potom objavio u Glasu Istre, o pokojnom Mariju Kalčiću i gospođi Eti Kalčić, čija su imena dio povijesti Čakavskog sabora te se u povodu toga s još većim uvjerenjem brine o sudbini one "Črnjine nadgradnje i ostavštine – što je, kako i kakav je danas te što bi ubuduće trebao biti, ako opstane, Čakavski sabor".
Biletić je svoj znanstveni diskurs, na razini magisterija, gradio i potvrdio upravo na Črnji i, posredno, Čakavskom saboru, pa svakako treba poslušati njegovo upozorenje, pogotovo zato što nas na to obvezuju i činjenice zapisane u povijesti ove manifestacija, koje odzvanjaju na uzbunu. "Osnovan je 8. lipnja 1969. u Žminju, zamišljen kao kulturno-znanstvena manifestacija koja će se baviti uglavnom pitanjima čakavskog pjesništva. Inicijator i glavni pokretač Čakavskog sabora bio je književnik Zvane Črnja, glavni urednik časopisa Dometi u Rijeci", čitaju mnogi na Wikipediji i Istarskoj enciklopediji, koje sigurno nikada ne bi bilo da nije bilo Čakavskog sabora i svega što je oko sebe stvorio. (Mate ĆURIĆ)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU