I u Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu, Irskoj i drugim zemljama sada se vjerojatno vode slične rasprave o fiskalnoj konsolidaciji kroz privatizaciju i tržište kapitala. Motivacija je svugdje ista: problemi u proračunu, a tek onda se na to tehnički nadovezuju implikacije na tržište kapitala i druge, kazao je analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević na konferenciji Hrvatsko novčano tržište. Ista je situacija, kaže, kod svih, samo je razlika u tome da su tržišta u EU malo živnula jer su iskoristila paket monetarnih poticaja, i sada rastu bez fundamenata, pa je moguće da se stvara sjeme nove krize. Tržišta na jugoistoku Europe, uključujući i Hrvatsku, ostala su pak u krizi jer se pumpanje likvidnosti od strane monetarne politike nije prenijelo na njih.
- Naši pokušaji da na tržište unesemo monetarnu likvidnost rezultirali su u neiskorištenom kapitalu ili pak revolvingu već postojećih bankarskih kredita. Koliko će trajati ta "balance sheet recesija", kako je sve češće nazivaju, ovisi o tome kako će se ponašati kućanstva i poduzeća koja štede i sve se više razdužuju. Novca u sustavu ima, ali ga poduzeća i stanovništvo ne uzimaju jer prate stanje svoje aktive i pasive, i pokušavaju uhvatiti novu, nižu razinu zaduženosti u svojim bilancama. Takve recesije traju i po 12 godina, no utješno je da je pet godina krize već prošlo, primijetio je Lovrinčević. Kaže da ako država tu primijeni pogrešne instrumente, onda samo produljuje krizu.
- Kod kućanstava je dakle bitan omjer imovine i dugova, a smanjenje imovine tjera u novu štednju koja međutim ostaje neiskorištena. Takvo ponašanje potiče nedefinirana budućnost ili pak porez na imovinu. Poduzeća onda nemaju kapitala, pa ni poluge za razvoj. Naši privatizacijski procesi dakle trebaju ići u smjeru da jačaju tvrtke, a ne samo proračun, poručio je Lovrinčević. (Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ/NL)
CIJELI TEKST U DANAŠNJEM TISKANOM IZDANJU.