Pet dana prije subotnjeg dvoboja s Osijekom, Muamer Svraka je ustvrdio kako smatra da mu je bivši trener Istre 1961 Igor Pamić trebao dati više prilika, malo ga više istrpjeti na terenu i da bi u tom slučaju on sam više toga pokazao. Bio je svjestan da je nakon tri mjeseca boravka u redovima "zeleno-žutih" dostigao željenu razinu i da je pitanje dana kad će zabljesnuti i pokazati da nije bez razloga doveden na "Drosinu". Usto, bio je i uvjeren da neće ostati dužan pulskoj publici, no premda je novi kormilar Robert Rubčić pohvalio njegov rad na treninzima, Svraka je početak utakmice s Osijekom dočekao na istom mjestu kao i većinu ovosezonskih ogleda, klupi za rezervne igrače.
No, tada je stigla nesretna 13. minuta nesretnog 13. kola, bolni Đurićev krik nakon bliskog susreta s Rocom, Zolotićevo brzo pozivanje liječničke službe i prisilna izmjena u ranoj fazi susreta. Umjesto Đurića, trener Rubčić na teren je poslao Svraku koji mu se u 63. minuti na povjerenju zahvalio pogotkom, svojim prvijencem u zeleno-žutom dresu kojim je inicirao preokret i doveo do pobjede nad Osijekom.
- Ovaj gol je ono što mi je trebalo - nije previše dvojio Muamer Svraka. - Naravno da mi je žao što se dogodilo tako kao što se dogodilo, da sam ušao nakon što se Đurić ozlijedio pa je na kraju ispalo da je mojoj sreći prethodila tuđa nesreća, ali to je nogomet, to su stvari na koje se ne može utjecati niti se mi igrači uopće nešto pitamo. Jednostavno se tako poklopilo, i zabio sam pogodak u trenucima kad se lomila utakmica, kad smo već pomalo i psihički bili pali nakon vodstva Osijeka, ali i fizički zbog teškog terena. Taj gol nas je vratio u život, preuzeli smo inicijativu i, po meni, na kraju sasvim zasluženo slavili.
Po ulasku na teren trebalo je proći određeno vrijeme da Svraka postigne "radnu temperaturu" te je puno bolju predstavu pružio u nastavku susreta. (I. CEROVAC)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU