S rekordnom nezaposlenošcu, u krizi i s prijetnjom nove recesije, 36 milijuna španjolskih biraca vjerojatno ce na izborima u nedjelju promijeniti vlast i vratiti desnicu premda je ona obecala još strožu štednju. Ali ni to nece spasiti zemlju ne pronade li eurozona trajno rješenje za dužnicku krizu, pišu agencije u petak.
Prema zadnjim anketama desnica, koju vodi predsjednik Narodne stranke Mariano Rajoy (56), trebala bi dobiti apsolutnu vecinu na izborima za 350 zastupnika i 208 senatora.
Socijalisti, koje vodi 60-godišnji Alfredo Perez Rubalcaba, vlast su preuzeli 2004. u doba rekordnog rasta na uzletu gradevinskog i sektora nekretnina. Nisu se na vrijeme oduprijeli svjetskoj financijskoj krizi iz jeseni 2008., te je premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero morao podnijeti ostavku.
Nezadovoljni vladom socijalista koja im je nametnula stroge mjere štednje, Španjolci nece izbjeci nova bolna rezanja kada Rajoy sastavi novu vladu. U cetvrtak je vec najavio da ce rezati sve, osim mirovina.
Rajoy je pod izuzetnim pritiskom i morat ce raditi brzo da umiri ulagace i tržišta koja gube povjerenje. O tome svjedoci podatak da je Španjolska u cetvrtak 10-godišnje obveznice plasirala plativši za njih najvišu kamatu od 1997., tek nešto ispod 7 posto, cime je troškove zaduživanja približila neodrživoj razini.
U 47-milijunskoj Španjolskoj se kao i drugdje postavlja pitanje hoce li strategija štednje ostaviti bilo kakvih izgleda za rast potreban kako bi mogla otplacivati svoje dugove, piše agencija Reuters. Španjolska nezaposlenost od 22 posto više nego dvostruko premašuje europski prosjek, a medu njima je 45 posto mladih. Gospodarstvo stagnira treci kvartal i ocekuje se pad u recesiju krajem godine.
"Jedina hitna mjera koja (novoj vladi) preostaje jest pozvati u pomoc zajmove EFSF/MMF (Europskog fonda za financijsku stabilnost i Medunarodnog monetarnog fonda). Bit ce užasno za Rajoya bude li to njegov prvi korak, no Zapatero mu tu nece stajati na putu", drži ekonomist iz grupe Eurasia Atonio Barroso.
Biraci su vec ljuti zbog mjera koje su socijalisti donosili od 2010., kao što su petpostotno rezanje place u javnim službama, zamrzavanje mirovina, podizanje dobne granice umirovljenja sa 65 na 67 godina.
U cetvrtak navecer, bez iluzija i rezignirano, prosvjedovali su nastavnici i zdravstveni djelatnici u Madridu i Barceloni protiv nedavnih rezova u proracunu u tim dvjema pokrajina kojima vec vlada desnica.
Politolog Anton Losada istice pak da "ova kriza proždire onoga koji vlada, ljevicu ili desnicu, jer vladati zadnje cetiri godine u Europi znaci donositi nove loše vijesti, svaki dan i svima".
Gospodarske teme u znatnoj su mjeri potisnule druge izborne teme koje ipak zabrinjavaju dio biraca. Više od 20.000 homoseksualnih brakova sklopljeno je od njegove legalizacije 2005., a brojni imaju i djecu. Doda li se tomu i legalizacija pobacaja Zapaterova je vlada tu katolicku zemlju ucinila jednom od najliberalnijih u Europi u društvenim pitanjima. PP, koji je ranije najavljivao ukidanje tih zakona, znatno je ublažio retoriku u kampanji. Analiticari drže da se nece uciniti veliki zaokret unatrag i to ne samo zbog Španjolske, vec i zbog Europe, kako stranka ne bi bila perciparana kao ekstremna desnica. (Hina)