Ministar pomorstva Oleg Butković i istarski župan Valter Flego danas su u Zračnoj luci Pula presijecanjem vrpce svečano otvorili obnovljenu uzletno-sletnu stazu, dugu 2.950 i široku 45 metara. U obnovu piste Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Zračna luka uložili su ukupno 20 milijuna kuna, od čega je najveći dio, 12 milijuna, osigurao pulski aerodrom.
Svečanosti su prisustvovali i ministrov pomoćnik Jure Šarić, direktor Zračne luke Svemir Radmilo, pulski gradonačelnik Boris Miletić, načelnik Općine Ližnjan Marko Ravnić, potom Miro Mirković, direktor pulske Ceste koja je izvela radove, direktor TZIŽ-a Denis Ivošević, predstavnici Županijske gospodarske komore, te drugi dužnosnici.
Pista je izgrađena 1954., rekonstruirana je 1972., a potom u nju nije ulagano punih 45 godina, sve do danas. Sanirana je zajedno sa okretištem, u ukupnoj površini od 131.656 četvornih metara, pri čemu je utrošeno 35 tisuća tona asfalta u dva sloja.
Ministar Butković kazao je da je ovo uvod u otvaranje Zračne luke "Dr. Franjo Tuđman" 21. ožujka.
- Sve zračne luke u Hrvatskoj bilježe velik porast putnika, a posebno pulska koja je lani ostvarila 436 tisuća putnika, a ove godine očekuje 600 tisuća. Mislim da je to veliko povećanje, stoga je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture planiralo pomoći našim zračnim lukama da bi se investicije i obnova izveli u skladu s njihovim potrebama. Tako je Ministarstvo i ovdje pomoglo s osam milijuna kuna, izjavio je Butković.
Flego je kazao da se nakon obnove piste Istra bolje povezala s cijelim svijetom.
- To za našu autodestinaciju znači da ćemo imati veći postotak gostiju koji dolaze avionom. Lani je Zračna luka zabilježila evidentan trend nastavka broja dolazaka. Rekao bih da ove godine očekujemo pravi boom dolazaka avionskih gostiju i na tome se želim zahvaliti ljudima iz naše Zračne luke, ali prije svega resornom ministarstvu, kao i samom ministru koji je odmah intervenirao na našu molbu za pomoć da bismo uspjeli već ove sezone ostvariti sigurnost zračnog prometa, izjavio je Flego.
Miletić je pak naglasio da je riječ o bitnom infrastrukturnom projektu.
- Pula iz godine u godinu ruši turističke rekorde. Prošlu godinu smo okončali s 1,8 milijuna noćenja. Drago mi je da je Zračna luka napravila iskorak, nemojmo zanemariti da smo imali vrlo značajno rusko tržište koje je zbog uvođenja viza opalo. Neovisno o tome, vidimo da smo na drugim destinacijama postigli značajan rast, što treba zahvaliti vodstvu Zračne luke, ali i cijelom turističkom okruženju, rekao je Miletić.
Svemir Radmilo kazao je da Zračna luka ove godine očekuje 40 posto više prometa nego lani, odnosno 600.000 putnika, te najavio nove prijevoznike.
- Poslije Uskrsa kreću prvi letovi Eurowingsa iz svih gradova u Njemačkoj, koji uz nove linije otvaraju triput tjedno letove iz Muenchena i dvaput tjedno iz Duesseldorfa. Lufthansa kreće s dva leta tjedno iz Frankfurta, sredinom svibnja kreće Lot iz Varšave, Transavia iz Rotterdama, a Easyjet iz Bristola. Ista će kompanija 1. svibnja također uspostaviti letove iz Gatwicka, za razliku od lani, kad su počeli 15. lipnja. Dakle, upravo je to cilj koji smo postavili - produženje sezone. Svjesni smo da su hotelski kapaciteti u Istri ograničeni u srpnju i kolovozu i znamo da imamo prostora za rast u pred i posezoni i na tome radimo zajedno s TZIŽ-om i hotelskom industrijom. Krajnji nam je cilj zaposliti ovaj aerodrom što je duže moguće, rekao je Radmilo. Napomenuo je da je pista asfaltirana upravo ove godine da bi se mogli "otvoriti" zimski letovi prema Istri, o čemu se još pregovara s tri low cost avioprijevoznika.
- Zato je bilo vrlo važno da to napravimo ove zime jer onog trenutka kad ugovorimo zimsko letenje, više nema zatvaranja aerodroma. Mi smo ove godine bili zatvoreni dva mjeseca i to je posljednji put da će Zračna luka biti zatvorena tijekom zimskih mjeseci, izjavio je Radmilo.
Krajem ožujka Zračna luka Pula očekuje certifikat po EASA pravilima kao prva zračna luka u Hrvatskoj koja je u potpunosti spremna za promet putnika po schengenskom režimu. Da bi to postigla, lani je uložila 4,5 milijuna, a preklani 2,5 milijuna kuna iz pretpristupnih fondova EU-a. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)