Izložba "Sonetni vijenac" Franca Prešerna kroz ilustracije Mihe Maleša svečano je otvorena u četvrtak navečer u Gradskoj knjižnici i čitaonici.
Grafičar, pisac, restaurator, slikar, urednik, izdavač Miha Maleš, (6. siječnja 1903., Jeranovo u Kamniku - 24. lipnja 1987., Ljubljana) stvarao je u Voćinu, Zagrebu, Kamniku, Ljubljani, Pragu. Na poziv slovenskog književnog povjesničara i prešernovca Franca Kidriča 1930-ih godina Miha Maleš uključio se u stvaranje Prešernovog albuma te je 1937. objavio 180 numeriranih primjeraka ilustracija "Sonetnog vijenca" Franca Prešerna.
Radi se o 30 crno-bijelih linoreza, koji su ekvivalent stihovima. Svaki sonet Maleš je predstavio u dvije grafike, čiji nazivi su uzeti iz prvoga stiha kvartine i prvog stiha tercine.
Trideset linoreza
Izložba postavljena u pulskoj knjižnici uključuje svih 30 linoreza s komentarom i tiskanim izdanjima (1937.,1997.) s pratećom literaturom o Francu Prešernu i Mihi Malešu. Autorica izložbe je Breda Ilich Klančnik.
O važnosti izložbe govorila je ravnateljica pulske Gradske knjižnice i čitaonice Nela Načinović, a nazočne je pozdravio i pulski dogradonačelnik Fabrizio Radin. U programu otvorenja sudjelovale su i veleposlanica Slovenije u RH dr. Smiljana Knez, koja je potom i proglasila izložbu otvorenom, te umjetnikova kći Travica Maleš Grešak.
- Miha Maleš školovao se na odjelu za kiparstvo Umjetničko-obrtničke škole u Ljubljani, Akademiji za umjetnost u Zagrebu, u privatnoj školi Zu St. Anna u Beču, a školovanje je dovršio 1927. na grafičkoj školi u Pragu. Afirmirao se u grafici koristeći najrazličitije tehnike, u crtežu, ilustraciji, u uljnom i crkvenom
freskoslikarstvu. Svoje zamisli ostvarivao je u keramici, tapiseriji i tehnici vitraja. Bavio se i fotografijom. Njegov likovni svijet odlikuju elegantna i ležerna linija te meki lirski osjećaj. Posebno je rado posezao u bogatu folklornu predaju Slovenaca i drugih naroda. U traganju za skladom forme i ritma slijedio je fovistički slikarski princip. Za svoj rad dobio je više priznanja i nagrada - najznačajnija Prešernova nagrada dodijeljena mu je godine 1977. Posebno mjesto u Maleševu opusu zauzima galerija portreta slavnih Slovenaca. Među značajnim likovnim stvaraocima prošloga stoljeća u Sloveniji upravo je Maleš posvetio najviše pozornosti liku našeg najvećeg pjesnika - Franca Prešerna. Za života Prešerna nije naslikao ni bilo kako prikazao nitko od njegovih suvremenika, dok je posthumno njegov lik zaintrigirao brojne slikare, grafičare i kipare sve do današnjih dana, kazala je Breda Ilich Klančnik.
"Sonetni vijenac" je književni lirski vijenac posvećen Prešerenovoj neostvarenoj ljubavi - Juliji Primicovoj. Sonetni vijenci su se javili u Italiji u 16. i 17. stoljeću, u vrijeme baroka i pjesničke stagnacije, te su imali isključivo prigodni karakter.
Brojne obljetnice
O povezanosti pulske i celjske knjižnice govorio je ravnatelj celjske knjižnice Srečko Maček, a izložba je otvorena u povodu 170. obljetnice prve objave "Sonetnog vijenca" u zbirci "Poezije doktora Franca Prešerna" (1847.), 80. godišnjice prvoga izdanja "Sonetnog vijenca" s ilustracijama Mihe Maleša (1937.), 20. obljetnice faksimila prvoga izdanja toga djela (1997.), 30. obljetnice smrti Mihe Maleša (1987.) te slovenskog kulturnog praznika, Prešernovog dana koji se obilježava 8. veljače.
U glazbenom intermezzu sudjelovao je vokalno-instrumentalni sastav Kitarakon.
Organizatori izložbe su Gradska knjižnica i čitaonica Pula i Osrednja knjižnica Celje, a suorganizatori Slovensko kulturno društvo Istra Pula i Galerija "Miha Maleš" Zg. Rečica pri Laškem i Muzej Kamnik. Održavanje izložbe poduprli su Ministarstvo kulture RH, Grad Pula i Veleposlanstvo Republike Slovenije u
Zagrebu. (V. BEGIĆ)
