Otvoren stečaj Uljanik TESU SZZ-a

Bivši i sadašnji radnici Uljanik TESU SZZ kada je tvrtka bila vodeći hrvatski projektant i proizvođač opreme za zavarivanje
Bivši i sadašnji radnici Uljanik TESU SZZ kada je tvrtka bila vodeći hrvatski projektant i proizvođač opreme za zavarivanje

Trgovački sud u Pazinu ovog je tjedna donio odluku o otvaranju stečaja nad tvrtkom Uljanik TESU SZZ Proizvodnja strojeva za zavarivanje i rezanje. Kristijan Mijandrušić, koji je imenovan za stečajnog upravitelja, jučer nam je izjavio kako se narednih dana planira sastati s predsjednikom Nadzornog odbora i predsjednikom Skupštine te tvrtke, te da će nakon toga poduzeti daljnje korake. Nije htio otkriti koje su mu namjere s tim propalim pulskim proizvođačem strojeva za zavarivanje i rezanje.

Endi Glavinić, direktor društva koji je prije nekog vremena podnio ostavku, jučer je isključio mobitel te stoga nismo uspjeli dobiti njegovo viđenje što se dogodilo s propalom tvrtkom. Doriano Šain, predstavnik radnika u Nadzornom odboru kaže da je stečaj pokrenula Fina, nakon što se predstečajna nagodba nije mogla održati, jer poduzeće nije moglo poslovati zbog financijskih problema.

Radnici potražuju oko četiri milijuna kuna

- Vjerovnici nam nisu dali da nastavimo s radom. Najveći među njima je Indi metal iz Vodnjan, kojem smo dužni više od milijuna kuna za neplaćenu robu. Radnici potražuju oko četiri milijuna kuna za 14 plaća. Odnosno, posljednju plaću smo dobili u prosincu 2014. Tada nas je bilo 70-ak, a kako tvrtka nije isplaćivala plaće radnici su polako odlazili tijekom prošle godine i sada nas je ostalo 31 najupornijih, a mnogi od tih radnika će tim stečajem stvoriti si pravo na mirovinu, iznio nam je Šain.

Pojasnio je da ipak svi radnici nisu bili u istoj poziciji, jer je njih šest lani privremeno radilo u Uljanik Brodogradilištu pa su za to razdoblje dobili plaću. Zaključio je kako već mjesecima nitko ne dolazi na posao, s obzirom da nema plaće.        Odgovarajući na pitanje kada je došlo do problema u tvrtci, rekao je da se to dogodilo početkom 2015. kada se Dario Štifanić, iz tvrtke Handel, obvezao da će im osigurati materijal za izradu agregata za struju i varenje, vrijednih pola milijuna eura, koje bi isporučili kupcu iz Argentine.

- Štifanić nije ispoštovao dogovor. Inače, njegova je tvrtka godinama uzimala proviziju od dva posto kod nabavke materijala i isporuke robe, a kada je direktor Glavinić tome htio stati na kraj, Štifanić je zatražio da prestane biti član Nadzornog odbora naše tvrtke, pod izlikom da je u sukobu interesa, iznio je predstavnik radnika u NO-u Strojeva za zavarivanje i rezanje.

Jučer smo pokušali stupiti u kontakt s Dariom Štifanićem iz njemačke tvrtke Uljanik Handel GmbH, ali se nije javljao na telefonske pozive. Šain naglašava da se nisu predavali kada im je krenulo loše, već da su zatražili pomoć Uljanika i Grada Pule kako bi mogli obaviti izvozni posao vrijedan pola milijuna eura. "Svi su nas tapšali po ramenu, ali nitko nam nije pomogao", dodao je on, a na upit što dalje mogu očekivati radnici, Šain kaže kako očekuju da će dobiti dio novca za neisplaćene plaće od prodaje materijala.

Prodajom strojeva do novca za plaće

- Zainteresiranih već imamo, a ostalo će se prodati putem javne dražbe. Riječ je o strojevima za namatanje transformatora, glodalici, stupnoj bušilici, plantnoj brusilici, velikim škarama i savijačicama za lim, štancama za izradu dinamo lima, dvije peći za lakiranje i ispitnoj stanici. Imamo i dosta strojeva za varenje na CO2 i argonom, te sedam gotovih strojeva za varenje koji su bili namijenjeni izvozu, nabrojao je Šain.

Rekao je da je njihova tvrtka bila jedna od prvih Uljanikovih OOUR-a koja je privatizirana, te da je svaki od 72 radnika platio po jednu kunu da stekne udio u tvrtki. Pojašnjava da u privatizaciji nisu dobili nekretnine.

- Prvo smo bili smješteni u poginu TESU-a d.d. u Šijani, a potom nam je TESU dozvolio da radimo besplatno unutar njegovih hala, unutar zidina Uljanika. Inače, u osamdesetim godinama prošlog stoljeća u pogonu Strojeva za zavarivanje (na mjestu sadašnjeg Bauhausa) radilo je oko 400 radnika. Bila su to zlatna vremena za pulsku tvrtku koja je tada izvozila u cijeli svijet, a najviše na Srednji Istok.

Ratovi i pojava kineskih jeftinijih strojeva najviše su utjecali na smanjenje obima poslova pulske tvornice, veli nam predstavnik radnika koji u tvrtki radi punih 37 godina, a pritom je više od 20 godina poslovođa. (P. GREGOROVIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter