Impresivnom umjetnickom feštom, dakako uz neizbježnu dozu paradnih
politickih nastupa, oznacen je pocetak nove ere u hrvatskoj
povijesti umjetnosti, otvorenje Muzeja suvremene umjetnosti. Svecanosti
su, uz brojne posjetitelje i goste prisustvovali i celni ljudi iz
poducja kulture mnogih država. Spomenimo austrijsku ministricu kulture
Claudiju Schmied, Slovenije Majdu Šircu, ministra kulture Crne Gore
Branislava Micunovica, Srbije Nebojšu Bradica, ministra civilnih
poslova BiH Sredoju Novica.
Govoreci na svecanosti otvorenja ministar kulture Božo Biškupic je rekao:
- Muzej suvremene umjetnosti, taj uistinu vrijedan projekt hrvatske
kulture svojom jedinstvenom prezentacijom suvremene umjetnosti,
arhitektonskom zamisli, inovativnošcu i posve novim muzejskim
multimedijskim i umjetnickim sadržajima potaknut ce svoje novo
pozicioniranje na europskoj karti muzeja suvremene umjetnosti i postati
istinskim putokazom prema buducnosti.
Biškupic je podsjetio i na ulogu svog prethodnika, Antuna Vujica,
naglasivši da je s obzirom na situaciju prava sreca da je muzej dovršen.
Premijerka RH, Jadranka Kosor podsjetila je na vrijeme osnivanja
Galerije suvremene umjetnosti, rekavši kako je upravo ona svrstala
Zagreb u europska kulturna središta.
- Od ove veceri Zagreb i Hrvatska bogatiji su za još jedno mjesto
posveceno umjetnicima i umjetnostima, rekla je ravnateljica Muzeja
Snježana Pintaric, zahvalivši svima koji su podržali projekt, a
gradonacelnik Zagreba i predsjednicki kandidat, Milan Bandic rekao je
«poklonili smo Zagrebu i Hrvatskoj muzej za kojima su ceznule
generacije umjetnika».
Trodnevno slavlje obilježit ce niz akcija i prezentacija radova -
medu kojima su izložba fotografija Jasenka Rasola, instalacija
«Umjetnik pri radu» Dalibora Martinisa, projekcija filma «Tulum», Nike
Radic, videoinstalacija «MSU Maping», Sandra ?ukica, instalacija
«Posthistorijski diptih» Brace Dimitrijevica, «Alkemijski poliptih»
Silvia Vujcica, akcija «You won"t fool the children of the evolution»
Igora Grubica te performans «Zbor», Kate Mijatovic».
Muzej na kojeg se cekalo barem desetljece, dok je sama izgradnja i
uredenje potrajala punih šest godina, impresivno je zdanje koje
udomljulje ništa manje impresivnu zbirku od preko 12 tisuca umjetnina
od kojih je u sklopu stalnog postava javnosti predstavljeno njih 630.
Autori stalnog postava Nada Beroš i Tihomir Milovac naglasak su stavili
na razdoblje od Drugog svjetskog rata do kraja 70-ih i djelovanje
važnih umjetnika i pravaca te skupina poput Gorgone, EXAT 51, Grupe
šestorice autora i drugih.
U sklopu postava najstarije djelo datira iz davne 1922. godine, a
rijec je o «Pafami», jednoj od kljucnih slika hrvatske povijesti
umjetnosti koja se dosad tek povremeno mogla vidjeti na izložbama poput
«Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti» održanoj u Klovicevim
dvorima. Naizgled neuglednu sliku još kao tinejdžer naslikao je kasnije
ugledni arhitekt Josip Seissel, potpisavši je pseudonimom Jo Klek;
amblematsko djelo hrvatske moderne umjetnosti, prva je apstraktna
kompozicija hrvatske umjetnosti. Razdoblje osamdesetih godina slabije
je zastupljeno zbog uvjerenja samih kustosa da se radi o manje važnom
razdoblju, dok zadnja dva desetljeca imaju odreženih rupa, nastalih kao
rezultat stihijskog pristupa otkupu radova.
Osim više izložbenih prostora, nova zgrada MSU raspolaže nizom
polivalentnih prostora, a u nekim se segmentima doima i predobro
opremljenom, pa recimo rotirajuca pozornica i light-show u podrumskoj
kino dvorani ostavlja dojam da se netko poprilicno zaigrao o trošku
poreznih obveznika. Kino dvorana u funkciji je vec danas kad u njoj
zapocinje Treci festival nevidljivog filma «Filmske mutacije». U
sijecnju ce udomiti i Eurokazovu produkciju «Okovani Galileo» Branka
Brezovca.