Današnjoj hrani nedostaje niz hranjivih nutrijenata. Osim toga, puna je pesticida i emulgatora te "antinutrijenata" kao što je bijeli konzumni šecer, crveno meso i zasicene masnoce, koji uništavaju naš organizam i utjecu na povecanje masnog potkožnog tkiva. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da godišnje pojedemo oko 500 kilograma hrane, a od toga tri kilograma otrova.
Najgori su "brzooslobadajuci" šeceri kao što su grickalice i "bijeli ugljikohidrati" poput proizvoda od bijelog brašna, oljuštene riže i tjestenine. Upravo su ti "antinutrijenti", izmedu ostalog, zaslužni za stvaranje narancine kože - tijelo automatizmom potiskuje otrove od vitalnih organa na površinu kože, te se manifestira u obliku celulita.
Put voca i povrca "od grane do polica supermarketa" zna trajati i do dvije godine! Primjer je voce iz Ekvadora koje u ogromnim hladnjacama prelazi dug put do odredišnih zemalja. Osim toga, ono se bere dok je još nezrelo i dok nije razvilo sve potrebne vitamine i minerale, te do trenutka prodaje stoji "uronjeno" u niz kemikalija kako bi se ubrzao proces dozrjevanja, ali i dobilo na neodoljivom mirisu svježe ubranog voca.
Dakle, cak niti konzumiranje ove hrane u velikim kolicinama ne garantira da cemo u organizam unijeti sve potrebne vitamine i minerale. Naime, ljudskom organizmu, odnosno, ljudskoj stanici, je dnevno potrebno oko 115 razlicitih nutrijenata koje je gotovo nemoguce unijeti iskljucivo putem hrane. Procjenjuje se da današnja hrana zadovoljava tek 60 posto potreba organizma.