Prema pisanju slovenskih medija, slovenska strana je jučer primila prijedlog sporazuma hrvatske Vlade koji, tvrde Slovenci, odstupa od dogovora postignutog između slovenskog ministra za gospodarstvo Zdravka Počivalška i hrvatskog ministra državne imovine Gorana Marića! Prve slovenske reakcije govore da talijanskom kupcu Cimosa nisu prihvatljivi neki uvjeti vezani uz očuvanje radnih mjesta.
Oprostili im 13 milijuna eura
Podsjetimo, hrvatska Vlada prošlog je tjedna donijela odluku o načinu podmirenja duga kojeg Cimos ima prema Riječkoj banci, a prema kojoj će slovensko Društvo za upravljanje imovinom banaka (DUTB) od hrvatske Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) otkupiti sedam milijuna eura potraživanja i taj iznos u roku od 15 dana uplatiti u hrvatski državni proračun. Nakon toga DAB će povući tužbu za naknadu štete i ostale tužbe vezane uz potraživanja prema Cimosu.
Ovom odlukom se osigurava zadržavanje postojećih radnih mjesta u Hrvatskoj, kao i proizvodnja u Cimosovoj tvornici u Labinu, i to minimalno dvije godine. U Cimosovim pogonima u Istri zaposleno je 1.040 radnika, od čega najviše, više od 500 u Buzetu, 300 u Labinu, te 150 do 200 u Roču.
Prošlotjedna odluka hrvatske Vlade trebala bi omogućiti da se prodaja Cimosa nastavi i zaključi s talijanskim fondom Palladio Finanziaria iz Vicenze. Rješenje Cimosova duga izvansudskom nagodbom Slovenije i Hrvatske bio je naime uvjet talijanskog fonda za realizaciju kupoprodajnog ugovora o privatizaciji Cimosa. Transakcija će biti zaključena nakon što posao formalno potvrde slovenski regulatorni organi.
Međutim, u slovenskim medijima jučer su se pojavile kalkulacije da prijedlog sporazuma kojeg je poslala hrvatska Vlada odstupa od dogovora postignutog između dva ministra jer je hrvatska strana u njega unijela neke uvjete vezano uz očuvanje radnih mjesta u Hrvatskoj koji nisu bili predmet dogovora između ministara te su neprihvatljivi i za talijanskog kupca Cimosa, Palladio Finanziaria.
U medijskim kalkulacijama u Sloveniji, ide se korak dalje i tvrdi da ukoliko Hrvatska bude ustrajna u takvim uvjetima, da će Talijani u narednih desetak dana definitivno odustati od kupnje Cimosa. Slovenski mediji prenose da sporazum, kojeg je poslala hrvatska Vlada izričito predviđa da će Palladio Finanziaria proizvodnju u Hrvatskoj u naredne dvije godine zadržati u dosadašnjem obimu i to na sve tri lokacije u Buzetu, Roču i Labinu što je oko tisuću radnih mjesta.
Talijani su međutim, tvrde slovenski mediji, ponudili sljedeće garancije; očuvanje radnih mjesta u ovoj godini na najmanje dvije lokacije na temelju poslovnog plana koji je usklađen i s ključnim kupcima. Ako novih narudžbi ne bude, Talijani neće trebati sve proizvodne lokacije Cimosa. Slovenski mediji iz izvora bliskih fondu Palladia Finanziaria saznaju također da su im Hrvati postavili uvjete koji ne omogućavaju preživljavanje Cimosa i zadiru u poslovne odluke mogućeg novog vlasnika.
Jednostran pogled na stvari
Slovenski pogled na taj problem u najmanju je ruku jednostran jer hrvatska Vlada je očito odlučila otpisati dio duga samo i isključivo da bi očuvala radna mjesta u hrvatskom dijelu Cimosa. Potvrdit će to i gradonačelnik Buzeta Siniša Žulić.
- Vrlo neugodno sam iznenađen reakcijama koje su se sada pojavile u slovenskim medijima vezano uz sporazum kojeg je dostavila hrvatska Vlada. Prema informacijama koje imam sporazum je pisan u duhu prošlotjedne odluke Vlade, a sada se ispostavilo da je u cijeloj priči sporna garancija koju budući vlasnik mora dati vezano uz očuvanje radnih mjesta. Svatko se može zapitati koji je interes tvrtke koja želi preuzeti grupaciju od četiri tisuće ljudi, a nije spremna garantirati da će sutra i dalje raditi u tvornici, kada se zna da je cilj preuzimanja tvrtke upravo to da se razvija poslovanje i sačuvaju radna mjesta. Osobno smatram da se radi o nedostatku kvalitetne komunikacije hrvatske i slovenske strane jer se u zadanim okvirima problem može riješiti na zadovoljstvo svih, a prvenstveno radnika Cimosa kojima o tome ovisi životna egzistencija. Konačno i premijer Plenković je izjavio da je cilj ovakvog rješavanja Cimosovog duga isključivo očuvanje radnih mjesta, komentirao je Žulić.
O kakvom je zapravo dugu riječ? Krajem devedesetih godina, Cimos je u Riječkoj banci digao kredit, a banka je završila u stečaju. Kako je hrvatski DAB jamčio za uloge štediša, preuzeo je i potraživanja banke od 20,2 milijuna eura čemu nisu pribrojene zatezne kamate. Iako se iznos koji potražuje hrvatska strana zbog dospjelih kamata u međuvremenu gotovo utrostručio, slovenska strana predlaže izvansudsku nagodbu, ali je spremna za to izbrojiti svega sedam milijuna eura, a sada je očito sporno i očuvanje radnih mjesta. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)