Francusko-hrvatska arheološka suradnja ciljana k otkrivanju ostataka - svjedočanstva intenzivnog gospodarskog i društvenog života na obali Poreštine u antičko, odnosno rimsko doba traje od 2003. godine.
Prije četiri godine objavljena je izuzetno zanimljiva knjiga u kojoj su rezimirani rezultati višegodišnjeg podvodnog istraživanja - "Sjeverno priobalje Poreštine u Antici", a potpisuju je arheolozi Marie-Brigitte Carre, Vladimir Kovačić i Francis Tassaux. Knjiga je objavljena 2012. godine no, podvodna istraživanja i dalje traju, krajem rujna i početkom listopada znanstvenici različitih profila iznova su zaronili u uvali Porto Bussolo (Busuja) i nastavili istraživanja na zanimljivom arheološkom lokalitetu. Radili su puna tri tjedna u popriličnom teškim uvjetima jer se istraživanje poklopio s vremenskim neprilikama, tada je na cjelom sjevernom Jadranu puhala jaka i hladna bura. Na kraju trotjednog podvodnog istraživanja arheolozi Vladimir Kovačić iz Zavičajnog muzeja Poreštine i Marie Brigitte Carre, istraživačica iz francuskog Sveučilišta Aix - Marseille predstavili su javnosti u prostorijama porečkog Muzeja u palači Sinčić rezultate rada koji ne prestaje (iduće godine slijedi novi ciklus pretraga na plitkom dnu uvale Porto Bussolo (Busuja) na sjeveru Poreča.
Ono što su otkrili je zapanjujuće, ogromno ribogojilište, jedno od najvećih na cijelom mediteranskom području. Na njemu rade od 2009. godine, postupnim odstranjivanjem materijala došli su do izuzetno zanimljive kamene konstrukcije: ribogojilište dugačko 48 i široko 12,70 metara sastavljeno od šest većih i šest manjih bazena. Podvodna istraživanja otkrila su da su bazeni bili povezani i odvojeni drvenim ogradama, a na zidinama su pronađeni bočni utori za dizanje i spuštanje drvenih ograda. Na nekim ogradama pronađene su rupe širine 4,5 centimetara i pretpostavlja se da su bile dovoljno uske da bi onemogućile prolaz ribe iz jednog u drugi bazen, a dovoljno široke za osiguranje protoka morske vode. Fascinantna je to građevina koja pokazuje razinu tehnološkog umijeća starih Rimljana. Kao što je poznato, cijeli sjeverni dio Poreštine, sve do Tarske vale izuzetno je bogat rimskim građevinama (tvornice, vile…) što dokazuje da je tu cvjetala gospodarska aktivnost. Postojala je ogromna tvornica amfora na poluotoku Loron, cijeli je okolni teritoriji (predio oko Červara) obrađivan vinovom lozom i maslinama; istarsko vino i maslinovo ulje brodovima je odlazio na svim tržištima Rimskog Carstva. Naime, cijela obala obiluje kamenim molovima koji su sada pod vodom. Rimljani su maksimalno iskorištavali i morske resurse: dokaz je ogromno ribogojilište u uvali Porto Bussolo koje nije jedino, u podmorju sjeverno od Poreča pronađen je cijeli sustav sličnih bazena. Tijekom istraživanja koja su nedavno okončana pronađen je fragment kosti jegulje. Zna se da su Rimljani konzumirali tu ribu u ogromnim količinama, ali to su tek hipoteze, treba i dalje istraživati. U jednom dijelu velikih bazena pronađeni su debeli naslazi školjki murex koja su se u ono vrijeme koristila za proizvodnju purpurne boje (purpur je bila boja careva). Dakle, od mora pa do kopna Rimljani su u sjevernom dijelu Poreštine izgradili složeni gospodarski sustav. Marie Brigitte Carre istaknula je da to jedinstveno i izuzetno arheološko nalazište, važno za cijeli Mediteran. Slična nalazišta nalazimo tek u talijanskim regijama Campania i Lazio. Kod nas u Istri je istraživanje jednostavnije jer istraživači raznih profila (radi se o interdisciplinarnoj ekipi hrvatskih i francuskih znanstvenika) rade na maloj dubini od dva do tri metara. Radi se pod vodom jer od antičkog doba do danas razina mora je porasla za nekih 70 centimetara, a jednog dana će arheolozi tragati za temeljima naših hotela vjerojatno na većoj dubini. Fascinantno zar ne? (Elio VELAN)