Dijelovi pokretnog mosta na ulazu u pazinski Kaštel ponovno su ugledali svjetlo dana. Tijekom radova na oborinskoj odvodnji u pazinskoj utvrdi arheolozi mr. sc. Josip Višnjic i Siniša Pamic iz Hrvatskog restauratorskog zavoda pod poplocenjem trga na ulazu u Kaštel pronašli su ostatke pokretnog mosta.
Na samim ulaznim vratima otkrili su konzole o koje je most bio poduprt, a s druge strane rova one koje su ga podupirale kada je bio spušten.
Pokretni je most bio uklonjen, a rov zatrpan u 19. stoljecu, i to najvjerojatnije materijalom s cetverokutne kule, smatra Višnjic. To se, kaže, može zakljuciti po prilicnom broju profiliranih kamenih blokova, dakle dijelova neke gradevine.
Arheolozi su ocistili dio rova, i to onaj obzidan, na samom ulazu u Kaštel, iako postoje naznake da se protezao još nekoliko metara uz zidine zapadnog procelja, dodaje Pamic. Nakon što se istraži i nacrta, zaštitit ce se tekstilom i zatrpati.
Višnjic veli da u Muzeju grada Pazina postoji dobra volja da se ovaj prostor prezentira javnosti, ali prije toga treba izraditi kvalitetno arhitektonsko rješenje cijelog trga ispred Kaštela.
Buduci da je pazinski Kaštel u prvoj polovici 19. stoljeca poprilicno izmijenio izgled, arheološka sondiranja koja su dosad poduzimana u sklopu rješavanja odvodnje dala su zanimljive rezultate. Pronalaženje pokretnog mosta moglo se ocekivati jer je zabilježen i u dokumentima.
No, nedavni nalazi u dvorištu Kaštela iznenadili su javnost, ali i strucnjake. Podsjetimo, sondirajuci lanjskog listopada teren prije postavljanja infrastrukture kroz dvorište Kaštela, nakon više od tri tisuce godina na svjetlo dana izašli su dijelovi prapovijesne keramike - krhotine lonaca, zdjela i drugog posuda iz srednjeg broncanog doba, oko 1.500 godina pr. Kr.
Ovim je nalazima Višnjic potvrdio, zapravo otkrio, da se na prostoru današnjeg Kaštela ili jednog njegovog dijela u prapovijesti nalazilo naselje. Do tada se vjerovalo da je Kaštel podignut najvjerojatnije u 9. stoljecu, a starije se naselje nalazilo na podrucju oko crkve u Starom Pazinu. Višnjicevi nalazi potvrdili su da su na zaravnjenoj litici iznad Pazinske jame ljudi živjeli i prije 3.500 godina.
Istraživanja, zapravo sondiranja terena u i oko Kaštela dovela su do novih spoznaja o utvrdi nad ponorom Pazincice, ali i otvorila pitanje kvalitetnog uredenja i prezentacije starog dijela Pazina. Višnjic kaže da zasad nisu predvidena daljnja istraživanja, ali ce se nad svim radovima u Kaštelu provoditi arheološki nadzor, tako da se mogu ocekivati novi nalazi iz srednjovjekovnog Pazina.