U Umagu je otvorena izložba Zdravka Milića pod nazivom ''Angelusdrom'', a koja ostaje otvorena do 19. travnja. Milić je rođen u Labinu, diplomirao je slikarstvo na Accademia di Belle Arti u Veneciji u klasi profesora Carmela Zottija, te je stručno usavršavao mozaik 1988. godine na École Nationale Supérieure des Beaux-Arts u Parizu, u klasi profesora Ricarda Licate.
Najnoviji ciklus
Kao red. prof. predaje kolegije "Slikarstvo" i "Mozaik". Iza autora stoji više od osamdeset samostalnih izložbi i brojne skupne izložbe u zemlji i inozemstvu. Sudjelovao je i u radu brojnih likovnih kolonija i simpozija, te je za svoj rad višestruko nagrađivan.
U umaškom MMC-u Učilišta izložene su njegove slike i crteži iz najnovijeg ciklusa, u kojem svojim znanim izričajem koji proizlazi iz fascinacije svijetom digitalnih tehnologija i novih medija, nastavlja propitivati tematiku paralelnih svjetova nekih drugih, izvanzemaljskih postojanja.
- Kako se u stvaralaštvo umjetnika izrazito suvremenog izričaja, koji inspiraciju i vizualni izazov za svoja djela nalazi u svijetu digitalnih tehnologija i kompjutora, u titravim točkasto-linijskim cyber rasterima elektronskih monitora i u led-svjetlima, u intrigantnim motivima lunarnih krajolika, svemirskih letjelica, bića u skafanderima iz kojih izlaze priključni komunikacijski kablovi uklapaju anđeli? Na prvi pogled ta se naizgled neočekivana sinergija doima kao duhovita parodija ili kao maštovita, zaigrana fantazmagorija. Međutim, ako se poznaje stvaralački opus Zdravka Milića i njegova semiotika, onda je jasno da se lik anđela tu ne javlja slučajno i ne stoji marginalno, već mu je dodijeljena važna uloga. Jer u svim njegovim dosadašnjim ciklusima iščitava se promišljeni vizualno-filozofski sustav kao povezna nit, s motivima-ikoničkim znakovima koji imaju specifičnu semantiku. Zato sve u Milićevom umjetničkom konceptu ima svoju logiku i neki dublji smisao, a svaki motiv neko pridodano, simboličko, metaforičko ili alegorijsko značenje. Tako i anđeo. Njegova pojava u tom vizualnom sustavu poklapa se s trenutkom objave kozmičke tajne o postanku. Autor je sve to prikazao u skladu s već utvrđenom vizualno-komunikacijskom paradigmom i definiranim idejno-filozofskim diskursom, kao i medijsko-tehnološkim strategijama iz prethodnih ciklusa. I očekivano, tu je opet još jedan ''drom'', angelusdrom, umaškoj je publici obrazložila likovna kritičarka Višnja Slavica Gabout.
Ontološko promišljanje
Autor je u svojem radu zaokupljen nekim vidom ontološkog promišljanja stvarnosti, posebno nastanka i postojanja svih bića i pojava, posebno čovjeka. Njegovu sadašnju tematsku okosnicu čini otkrivanje tajne postanka života, čovjeka i cijeloga svemira, premjestivši sferu interesa u područje kozmičkoga. Milić je posebno inspiriran teorijama Davida Ickea i Zacharia Sitchina, u kojima se zagovara ekstraterestrijalni ''inteligentni dizajn", što je za njega neiscrpan izvor inspiracije i stalni aktivator mašte. (Tea GRGIĆ)