Birači će već na sljedeće parlamentarne izbore izaći po promijenjenom izbornom zakonu, u kojem će najvažnija novina biti uvođenje preferencijalnog glasovanja. Iako je mogućnost međustranačkog dogovora o zajedničkom prijedlogu izmjena Izbornog zakona neslavno propala na saborskom Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav, iz SDP-a se doznaje kako će oni svoj prijedlog poslati pred zastupnike u roku od tjedan dana.
Pri pisanju svog prijedloga Izbornog zakona SDP se neće, kako se doznaje, koristiti prijedlozima ostalih stranaka, udruga i zastupnice Jadranke Kosor, koji također predlažu uvođenje preferencijalnog glasa od idućih izbora za Hrvatski sabor.
Nacrt za nekoliko dana
"Nacrt novog zakona imat ćemo u roku nekoliko dana. Očito je da nećemo imati konsenzus stranaka, pa će SDP kao najbrojnija stranka podnijeti svoj zakonski prijedlog. Naravno, spremni smo na dogovor i prihvaćanje amandmana te dodati neke promjene. Prijedlog SDP-a je da se uvede preferencijsko glasovanje jednako onome kakvo imamo pri izborima za Europski parlament. To u razgovoru podržavaju svi partneri u Vladi, što znači da imamo podršku većinu u parlamentu", otkriva visoki izvor u SDP-u.
Uvođenje jednakih preferencijskih pravila kao na izborima za Europski parlament znači na će se na svakoj izbornoj listi jedan kandidat izabrati po tom načelu, ali za proboj na prvo mjesto liste mora dobiti najmanje deset posto glasova. Na europskim izborima u svibnju 2014. najviše preferencijalnih glasova dobili su SDP-ov Tonino Picula (48 posto) te konzervativna političarka Ruža Tomašić (28 posto).
"Nije postignuta suglasnost između pet predlagatelja zakonskih izmjena što se odnose na preferencijsko glasanje i izborni prag," potvrđuje Nansi Tireli, predsjednica Hrvatskih laburista koja je sudjelovala na tim dogovorima, te kaže: "SDP je išao s ponudom "uzmi ili ostavi", odnosno izbor jednog zastupnika s liste koji dobije najmanje deset posto glasova. Mi smo predlagali izbor tri zastupnika koji dobiju najviše glasova, bez izbornog praga".
U strankama se čuje da su velike stranke, SDP i HDZ, iznimno oprezne kad je riječ o preferencijalnom glasovanju. Naime, po njihovim stranačkim statutima pravo na zadnju riječ kod sastavljanja izbornih listi imaju predsjednici stranaka, što im omogućava veliku političku kombinatoriku i stavljanje odanih kadrova na prvo mjesto. Nepisano je pravilo da na prvo mjesto jedne od izbornih lista dolazi predsjednik stranke, te da ga slijede ili ministri (ako su na vlasti), ili najbliži suradnici u stranačkim tijelima. (Dubravko GRAKALIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU