Otkazano rocište u slucaju Dajle

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Iako se monsinjor Dražen Kutleša uzda u pomoc Duha Božjega na pocetku svoje nove službe koadjutora poreckog i pulskog biskupa s posebnim ovlastima, na koju dužnost ga je ovih dana imenovao papa Benedikt XVI., bit ce mu u slucaju "Dajla" potrebno i više od toga.

Ako je doista, kao što se prica, mladi strucnjak kanonskog prava poslan u Istru i ovdašnju biskupiju da rješava danas nevjerojatno zakomplicirano pitanje vlasništva nad stotinama hektara zemljišta bivšeg benediktinskog samostana i hospicija u Dajli, onda ce to biti duga i teška služba.

I nece biti iznenadenje ako ona potraje i duže nego što je biskupu Ivanu Milovanu ostalo do redovite penzije, tj. oko cetiri godine. Naravno, ako ga Sveti Otac ne pošalje u prijevremenu mirovinu jer mu je ljetos prilicno zapaprio s Dajlom.

Milovan tjerao lisicu, a istjerao vuka

Kako god okrenuli i okretali, biskup Milovan formacijski je najodgovorniji što je do tog slucaja u ovom obliku došlo. Prvo, jer je odbio potpisati sporazum s benediktinskom opatijom iz talijanske Praglie i njenom hrvatskom tvrtkom Abbazia d.o.o. iz Pule, koji je osobno Papa naredio i kojim je trebao biti riješen višegodišnji prijepor izmedu Porecke i pulske biskupije i njene Župe Dajla s talijanskim benediktincima oko zemljišta.

Onog zemljišta koje je nekad pripadalo dajlskim benediktincima, ali im ga je Titova Jugoslavija 1947. i 1948. oduzela - što agrarnom reformom, što konfiskacijom kao narodnim neprijateljima, a nezavisna ga je Hrvatska od 1996. do 2001. najvecim dijelom dala (vratila) Župi Dajla koja je navodno pravni sljednik recenih benediktinskih ustanova.

Druga, cini nam se i najveca Milovanova greška, gledano s aspekta Katolicke crkve kao jedinstvenog "holdinga", je što je taj sporazum, za cije se potpisivanje Papa morao deranžirati i ad hoc angažirati drugog svecenika, španjolskog nadbiskupa Santosa Abrila y Castella, u suradnji sa svojim kancelarom Ilijom Jakovljevicem prokazao u javnosti, dignuvši medijsku pozornost oko tog - tvrde nerijetki ipak unutarcrkvenog pitanja - žaleci se da ce mu biskupija bankrotirati ako bude morao platiti praglianskim benediktincima cetiri milijuna eura i još ustupiti 200-tinjak hektara zemljišta.

Dobro, lako za medijsku pozornost, lako i za biskupovo iskanje pomoci kod svjetovne vlasti, ali dogodilo se da su crkvenjaci tjerali lisicu i istjerali vuka. Naime, pocela su propitkivanja kako je i kojim temeljem uopce ta imovina dana (vracena) Katolickoj crkvi i izašlo je na vidjelo da to možda nisu bila pravno cista posla i da su time kršeni Osimski i Rimski sporazumi Jugoslavije s Italijom oko obeštecenja za ostavljenu imovinu.

Dapace, hrvatski ministar pravosuda smatra da je konkretno davanje (vracanje) zemljišta Župi Dajla bilo pogrešno i - poništava sedam rješenja kojima je državna uprava to prije deset i više godina ucinila. Iako, valja i to reci, onajput ni iz ministarstva ni iz Državnog odvjetništva (tadašnjeg Javnog pravobraniteljstva) na te "transakcije" nije bilo primjedbi.

Trece, papa Benedikt XVI. i njegova kurija, na celu s državnim tajnikom, mocnim Tarcisiom Bertoneom, u ovoj je prici još i posramljena jer je Abbaziji d.o.o. odlukom i drugostupanjskog suda odbijen upis na cestice koje su joj pripale spomenutim sporazumom, i to zato što nakratko oktroirani potpisnik u ime Porecke i pulske biskupije i Župe Dajla nije imao uredna ovlaštenja. K tome, sam je sporazum sumnjiv s aspekta hrvatskog zakonodavstva. Ajme.

Tužbe, žalbe, zabrane i - opca ludnica

Kako ce ta prica završiti, krajnje je neizvjesno. Vjerojatno je takvu misao imala i predsjednica Opcinskog suda u Bujama Margareta Vivoda kad je otkazivala za danas zakazano rocište u staroj parnici, još od prije spominjanog sporazuma, u kojoj praglianski benediktinci i Abbazia d.o.o. traže vlasništvo nad dajlskim nekretninama pa za to tuže i župu, i biskupiju, i nekoliko tvrtki i pojedinaca kojima je u meduvremenu Crkva prodala dio zemljišta.

Rocište je, rekla nam je jucer glasnogovornica bujskog suda Slavica Tomac Ciric, otkazano zbog službenog odsustva spomenute predsjednice i sutkinje u tom predmetu, ali i dodala da novo nece biti baš skoro zakazano. Barem ne u iducih mjesec dana, dijelom i stoga što se želi vidjeti kako ce se stvari dalje razvijati.

Napomenuti valja da su na ministrov akt kojim su rješenja o davanju (vracanju) nekretnina Župi Dajla proglašena ništavim, ali i kasnije transakcije (a Župa i Biskupija su se toga poprilicno naprodavale), nezadovoljnici ustali tužbom kod Upravnog suda RH.

Tuži ga Župa Dajla, koju zastupa osobno državni tajnik Svete Stolice Tarcisio Bertone (hm, hoce li i ova punomoc biti osporena?), ali i Abbazia d.o.o., pa tršcanski poduzetnik Mate Vekic koji je od župe kupio lijepe hektare oko Karigadora, pa tvrtka Golf - Istra magica d.o.o. iz Buja u kojoj je takoder završio dio tog nekretninskog kolaca, pa cak i jedna njemacka banka koja je posudila pare potonjoj tvrtki, odnosno njenom vlasniku Makrou 5 d.o.o. da bi se na njenom zemljištu gradilo golf igralište i komercijalni smještaj.

Sad je i to blokirano jer je za vecinu cestica koje je država dala Župi Dajla Državno odvjetništvo zatražilo privremenu mjeru zabrane raspolaganja. Na to su se ošteceni žalili, posebno tzv. treci kupci koji smatraju da su nekretnine stekli u dobroj vjeri i s povjerenjem u zemljišne knjige.

Još ako dodamo bojazan nekih pravnih strucnjaka da je vrlo upitno je li receno ministrovo rješenje o proglašenju ništavim pravno utemeljeno i je li to uopce podoban dokument za uspostavljanje u zemljišnim knjigama prijašnjeg stanja, tj. državnog, ali i gradskog i opcinskog vlasništva (npr. dio zemljišta u Dajli pripadao je Novigradu kao gradevinsko zemljište)...

Uglavnom, opca ludnica koju iz današnje perspektive doista teško može brzo i efikasno riješiti i sam Duh Božji.


Podijeli: Facebook Twiter