Otišao 91 liječnik, Hrvatska izgubila 325 mil. kuna

Ilustracija (Novi list)
Ilustracija (Novi list)

Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) ustvrdila je danas da rezultati njezina istraživanja pokazuju da je u godinu dana članstva u EU iz Hrvatske na rad u inozemstvo otišao 91 bolnički liječnik čime je, s obzirom na troškove 15-godišnjeg obrazovanja, država izgubila 325 milijuna kuna.

Predsjednik HUBOL-a Trpimir Goluža rekao je da Hrvatska odlaskom 91 liječnika poklanja 325 milijuna kuna drugim zemljama, pa je zadnji trenutak da se razboritim odlukama, uvažavajući značaj liječničke profesije, zaustavi urušavanje zdravstvenog sustava i ugrožavanje zdravlja građana.

U HUBOL-u su izračunali da troškovi studiranja, pripravničkog staža, specijalizacije i subspecijalizacije kroz 15 godina školovanja jednog liječnika iznose 4 milijuna kuna, a njihov odlazak iz zemlje, osim financijskih gubitaka, samo produbljuje problem kroničnog nedostatka liječnika. Smatraju da odlasku pridonosi i zabrana zapošljavanja u sustavu, s obzirom na 400 liječnika na burzi rada.

Brojka od 91 liječnika ekvivalent je broju liječnika jedne županijske bolnice, a posebno je zabrinjavajuće što polovicu onih koji su otišli ili će otići van iz Hrvatske čine liječnici u najproduktivnijoj dobi između 35 i 45 godina starosti.

Prema specijalnostima, na rad u inozemstvo najviše odlaze anesteziolozi (18), internisti (15), ginekolozi (9), ali i radiolozi i ostale specijalnosti.

Najveći broj liječnika zaposlio se u Njemačkoj (28), Švedskoj (13), Irskoj (13) te Velikoj Britaniji (12), no odlaze i u SAD (5), Ujedinjene Arapske Emirate (3) i druge izvaneuropske zemlje.

Po podacima HUBOL-a, najviše odlaze liječnici iz najvećih bolnica, pa je KBC Zagreb napustilo njih 15, KBC Osijek 9, KBC Sestara milosrdnica 7, KBC Rijeku i KB Merkur po 6, a OB Sisak i OB Koprivnicu po 5 liječnika.

Među otišlima je 20 posto njih s doktoratom, šest primarijusa, tri sveučilišna profesora i 2 docenta. Podsjećaju i da je ukupno 600 liječnika zatražilo potvrde radi odlaska, a samo u zadnjih mjesec dana 73 lječnika, pa valja uskoro očekivati novi val odlazaka.

U HUBOL-u tvrde da liječnici iz Hrvatske odlaze isključivo radi nužde, za razliku od drugih zemalja EU, pa ih zabrinjava što tako važnu temu nisu prepoznale Hrvatska liječnička komora, Ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Smatraju stoga kako je krajnje vrijeme da se spriječi daljnja šteta za zdravstveni sustav, a Goluža rješenje vidi u "prihvaćanju liječnika kao partnera u kreiranju zdravstvene reforme", otvaranju socijalnog dijaloga i sklapanju strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike.

Varga: Odlazak i jednog liječnika je gubitak za zdravstvo

Odlazak i jednog liječnika iz Hrvatske gubitak je za zdravstvo, izjavio je danas ministar zdravlja Siniša Varga komentirajući podatke o broju liječnika koji su napustili zemlju u prvoj godini dana članstva u EU.

Po tvrdnjama Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) u godinu dana je 91 liječnik otišao iz Hrvatske, a još 600 ih je zatražilo potvrde radi odlaska, na što je Varga novinarima pred Banskim dvorima rekao da "i kad jedan liječnik ode - to je jedan previše".

Varga kaže da Ministarstvo zdravlja radi "na socijalnom dijalogu i povećanju materijalnih prava te društvenog položaja zdravstvenih radnika općenito", ali u ovom trenutku ne može povećati njihove plaće.

Ovog trenutka ne možemo izravno povećati plaće jer imamo određenih stvari o kojima moramo razgovarati sa socijalnim partnerima u vezi Granskog kolektivnog ugovora. Ali, postoji pregršt drugih mjera o kojima razgovaramo s jedinicama lokalne samouprave i poslovnim bankama, da se napravi drukčije vrednovanje stambenog pitanja ili kreditnog zaduženja, naveo je Varga.

Riječ je o 76.000 zaposlenih u zdravstvu i o ekonomskoj snazi koja u pregovorima s poslovnim bankama može dobiti značajnija prava za naše djelatnike no što ih imaju danas, dodao je.

Upitan koja su liječnička mjesta postala deficitarna s obzirom na odlaske iz Hrvatske, Varga je odgovorio da se događa isto što i 2004. prilikom ulaska devet novih zemalja u EU, koje su imale problem s anesteziolozima, kirurzima i internistima. "Prioritet nam je osigurati specijalizaciju za te grane", rekao je.

Radimo da svatko tko treba dobije specijalizaciju i radno mjesto koje zaslužuje, rekao je Varga. (Hina)

 


Podijeli: Facebook Twiter