Iz Ureda puckog pravobranitelja Jurice Malcica u cetvrtak je poslan dopis na adrese državnog tajnika Ante Zvonimira i ravnateljice uprave Tatjane Katkic Stanic u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi te svim županijama i gradonacelnicima cetiri najveca hrvatska grada - Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka - kojim se upozorava na ozbiljnu situaciju i predlaže posebne mjere kojima bi trebalo zaštititi beskucnike u najavljenoj iznimno oštroj zimi.
Ovu je godinu, kaže pucki pravobranitelj, Europski parlament proglasio Godinom borbe protiv siromaštva i socijalne iskljucenosti, a buduci da je najavljena posebno hladna zima, Malcic predlaže da ministarstvo, županije i spomenuti gradovi zajednickim snagama hitno poduzmu mjere za bolju zaštitu beskucnika, odnosno zajednicki planiraju kako ih zbrinuti.
"U sredinama koje nemaju dodatne programe zimi za cjelodnevni boravak i nocenje beskucnika svakako bi ih trebalo uvesti.
Beskucnicima koji zbog svojevrsnog stila življenja ne žele prihvatiti smještaj u prihvatilištu ili u ustanovi socijalne skrbi, moguce je osigurati nužnu pomoc - tople napitke, obroke i deke (pokretna pucka kuhinja u dostavnom vozilu prilagodenom za ovu namjenu), psihosocijalnu pomoc putem volontera koji bi ih pokušali uvjeriti da je za njihovu dobrobit smještanje u prihvatilište", sugerira pucki pravobranitelj.
Ukazuje i na cinjenicu da programe udruga poput rijecke Terre, koje se bave promicanjem prava ove skupine gradana, ne financiraju kroz redovni sustav socijalne skrbi temeljem sklapanja ugovora o medusobnim odnosima sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, pa se time ne jamci kontinuitet njihova zbrinjavanja beskucnika. Niz usluga koje Grad Zagreb planira za beskucnike nije propisan zakonom, pa prema tome nije niti dostupan svim beskucnicima na podrucju cijele države.
Pucki pravobranitelj sugerira da se u prijedlogu novog zakona o socijalnoj skrbi treba predvidjeti da beskucnici budu korisnici socijalne skrbi, da se jasno definira beskucništvo kao stanje u kojem se nalaze ljudi ili obitelji koji nemaju mogucnost adekvatnog stanovanja, odnosno koji žive u nestandardnim objektima koji se ne mogu smatrati domom ili žive na ulici, a nemaju regulirano prebivalište ili boravak u mjestu gdje žive.
"Zakonom bi trebalo izrijekom propisati njihova prava, primjerice prvi prihvat u skloništu ili prihvatilištu u kojima ce im se osigurati osim smještaja, prehrane, osobne higijene i po potrebi zamjene odjece i obuce i savjetodavni individualni ili grupni rad; okupacijske aktivnosti; zdravstveni pregledi i pomoc za bolesne korisnice/ke; jednokratne novcane pomoci (primjerice, za izradu osobnih isprava, lijekova i sl. ako to ne mogu besplatno pribaviti kod nadležnih institucija)", sugerira pucki pravobranitelj.
Predlaže i da bi financiranje zaštite beskucnika, posebice njihovog prvog prihvata, trebalo osigurati na županijskoj razini, i to ustrojem županijskog skloništa, bilo da županija bude suosnivac skloništa s nekom nevladinom ili vjerskom udrugom ili da se sufinanciranjem usluga koje pružaju udruge nadopunjuje djelatnost županijskog skloništa.
Pucki pravobranitelj upozorava i da bi trebalo propisati obavezu da se obitelji s malodobnom djecom koje ostanu bez doma ne razdvajaju te da treba ubrzati izradu strategije socijalnog stanovanja, koja je trebala biti vec dovršena.