Posljednja zdravstvena reforma financijski je stabilizirala zdravstveni sustav i povecala zadovoljstvo gradana zdravstvenim uslugama, ali zdravstvene ustanove i dalje generiraju dugove, korupcija nije riješena, a gradani danas za zdravstvo placaju više. Treba nam nova reforma zdravstva, koja se nece, kao dosad, temeljiti na power-point prezentacijama, vec na strategiji i solidnoj istraživackoj podlozi, ocijenila je Sandra Švaljek s Ekonomskog instutita na okruglom stolu na temu "Krvna slika zdravstvenog sustava" održanom u organizaciji magazina Banka i Ekonomskog instituta Zagreb.
Ekonomski analiticar Dubravko Mihaljek porucio je da hrvatsko zdravstvo u usporedbi s državama OECD-a stoji dobro, ali treba promjene. Europske zemlje za zdravstvo izdvajaju 9,6 posto BDP-a, a Hrvatska 7,8 posto. Istodobno, europske zemlje iz proracuna u prosjeku financiraju 72 posto zdravstvene potrošnje, a u Hrvatskoj 85 posto, dok u privatnoj zdravstvenoj potrošnji hrvatski pacijenti placaju cak 96 posto, no europski svega 60 posto usluge.
"Buduci da trošak financiranja zdravstva danas snose uglavnom zaposleni, morao bi se povecati udio financiranja zdravstva iz državnog budžeta, povecati uloga privatnog zdravstvenog osiguranja za imucnije obitelji i proširiti ponuda zdravstvenih usluga", smatra Mihaljek.
- Drago mi je da smo vrlo slicni u zakljuccima, oboje su dali potporu mjerama Vlade da kreiramo nova radna mjesta i podignemo kvalitetu života hrvatskih gradana, prokomentirao je njihova izlaganja ministar zdravlja Rajko Ostojic, koji je na skupu prezentirao stanje u sustavu i svoju strategiju razvoja.
Kljucni je problem u zdravstvu, kaže ministar, paritet kupovne moci u zdravstvu, u cemu smo u zadnjih desetak godina pali daleko ispod Slovenije i Slovacke, od kojih smo 2000. godine bili znacajno bolji. Uz ukupni deficit od 5,2 milijarde kuna, naslijedene obveze od 117 milijuna kuna za ustroj Hitne medicinske pomoci, novih 260 milijuna kuna za lijekove i 230 milijuna kuna za prava iz kolektivnog ugovora, zdravstvo ce morati dodatno štedjeti, porucuje ministar.
Strategija mu je okrupnjivanje bolnicke nabave na razini regija, poticanje razvoja privatnog zdravstvenog osiguranja i tenderska nabava "najtežih" medicinskih proizvoda. U naredna tri mjeseca, obecava ministar, sve ce bolnice dobiti dodatni ugradbeni materijal koji im je potreban, a ujedinjenom nabavom samo ce se na umjetnim kukovima, koljenima i lecama uštedjeti deseci milijuna kuna. (LJ. BRATONJA MARTINOVIC/Novi list)