Ako postane gradonačelnikom Zagreba i napusti resor zdravstva, ministar zdravlja Rajko Ostojić ostavit će svom nasljedniku hrpu započetih projekata koje treba dovršiti i probleme u zdravstvu kojih se u godinu dana mandata nije stigao ni dotaknuti.
Dugovi bolnica, liste čekanja, objedinjena nabava, novi sustav ugovaranja usluga, samo su dio tereta kojeg bi se Ostojić riješio napuštanjem ministarske fotelje. Dolaskom u Ministarstvo zdravlja Ostojić je mnogo toga obećavao, ali dosad je uspio ostvariti tek manji - i lakši - dio svojih obećanja. Donošenje zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, ukidanje privatnog monopola kupnjom PET/CT uređaja za Rebro i smjena nesposobnih ravnatelja u više hrvatskih bolnica potezi su koje je aktualni ministar zdravlja uspješno povukao u godinu dana.
Daleko je više problema Ostojić počeo rješavati, ali im se kraj ni izdaleka ne nazire. Liste čekanja na preglede i pretrage, umjesto u lipnju Ostojić je obećao skratiti do kraja 2012. godine, a dane čekanja svesti na medicinski prihvatljive okvire. U bolnicama su proradile e-liste čekanja i e-naručivanje, ali dobar dio liječnika ne naručuje svoje pacijente za bolničke preglede, već to oni i dalje rade sami. Liste čekanja nešto su kraće nego na početku godine, ali se u mnogim bolnicama i dalje čeka daleko dulje od medicinski prihvatljivih okvira.
Dug zdravstva od pet milijardi kuna nije se smanjio, a bolnice, koje u njemu zauzimaju najveći dio, plaćaju u rokovima koji prelaze godinu dana. Upravo će dugovi, čiju otplatu treba svesti u rokove od 60 dana, biti najveći zalogaj za ministra zdravlja u idućoj godini. Država je zakonom o sanaciji javnih ustanova dobila dozvolu za preuzimanje bolnica koje ne mogu podmiriti dug, ali je pitanje što će s njima kad ih preuzme.
U zdravstvu je ostalo malo toga na čemu se može rezati, pa u obzir dolaze različite opcije dogovora s farmaceutima oko otplate bolničkog duga. Dio novca Ostojić je planirao pribaviti objedinjenom javnom nabavom, ali se po njegovoj procjeni radi o uštedi od samo 100-tinjak milijuna kuna pa će izvore novca on ili njegov nasljednik morati tražiti drugdje. Neracionalno poslovanje, kontrola rada liječnika i razdvajanje javnog i privatnog zdravstva pitanja su kojima bi se sadašnji ili budući ministar morali hitno pozabaviti u idućoj godini. (LJ. BRATONJA MARTINOVIĆ)