Dok mnoge studije pokazuju da je stupanj decentralizacije povezan s ekonomskim rastom neke zemlje, Hrvatska je, uz Grcku i Bugarsku, jedna od najcentraliziranijih država u Europi. Jacanje regija važno je i uoci prikljucenja Europskoj uniji, koje ce biti to lakše što se institucije i privatni sektor bolje pripreme za nove uvjete konkurentnosti.
To su neke od poruka s Europskog gradanskog foruma koji je održan u gradskom kazalištu u organizaciji Istarske županije i Skupštine europskih regija (SER), suradnicke i lobisticke mreže s više od 270 regija-clanica, koja je u Porecu imala i dvodnevni radni sastanak.
Dvosatni forum održan je na okvirnu temu mogucnosti koje se otvaraju Hrvatskoj ulaskom u Europsku uniju. Osim župana Ivana Jakovcica, na pitanja gradana odgovarali su i visoki dužnosnici SER-a. Neki od njih, poput Britanca Roya Perryja, imaju i respektabilni staž u parlamentima svojih zemalja, te onom europskom, a pokazali su se, u najmanju ruku, zanimljivim (su)govornicima na temu udružene Europe.
Iako je forum na svom pocetku i kraju predvidao glasanje o tome hoce li hrvatski gradani imati koristi od prikljucenja Uniji, pokazalo se da vecinu od 60-ak okupljenih gradana i lokalnih dužnosnika nije ni trebalo uvjeravati u prednosti europskih integracija. Prije foruma, euroskeptika je bilo svega osmero, a nakon foruma petero.
Culo se i da, iako primjer Slovacke pokazuje da ulazak u EU može potaknuti cjelokupni razvoj jedne zemlje, clanstvo u EU-u nije bezuvjetni jamac za gospodarski rast. Unija, medutim, nudi niz novih šansi i izazova koje treba aktivno koristiti, umjesto cekati da ih netko servira na pladnju, što je bila i osnovna poruka Roya Perryja.
Razloge zbog kojih Švicarci ne žele u EU izložio je Rolf Vorburger iz švicarskog kantona St. Gallen, dok je Brian Greenslade iz britanske regije Devon argumentirao u prilog EU-a.
Jakovcic je pozvao gradane, institucije i privatni sektor da se što agilnije pripreme za ulazak u Uniju, nudeci pritom pomoc županijske administracije koja je, po njegovom sudu, u ovom trenutku za taj posao osposobljena najbolje u državi. Dosad je odradila više od stotinu medunarodnih projekata, još 60-ak dovela do faze ocjenjivanja pred financijerima, te povukla najviše novca iz EU-fondova. Kljucno je pritom bilo pravovremeno otvaranje ureda u Bruxellesu te edukacija kadrova za pripremu projekata, naveo je Jakovcic.