Hrvatska politicko-sindikalna scena u najskorije vrijeme dobit ce novu, potencijalno vrlo brojnu organizaciju. Rijec je o Sindikatu nezaposlenih Hrvatske, koji se upravo osniva, a cije bi clanstvo, sudeci po statistikama Zavoda za zapošljavanje, vec u pocetku moglo brojiti oko tristo tisuca ljudi.
Novi sindikat osniva se u okrilju izvanparlamentarne, široj javnosti nepoznate Demokratske stranke žena Hrvatske, cija je predsjednica Marija Maja Jelincic i glavni promotor stvaranja nove organizacije nezaposlenih osoba.
Pola milijuna ugroženih
- Jasno je zašto smo pokrenuli organiziranje novog sindikata. Ugroženo je oko pola milijuna ljudi, a ne samo oni koji su prijavljeni na Zavodu za zapošljavanje. Nekoliko desetaka tisuca nezaposlenih izgubilo je prava na burzi, 75 tisuca radnika ne prima placu, a na tisuce se broje mladi ljudi s diplomama bez ijednog dana u radnim knjižicama, objašnjava Jelincic.
U akciji snažnijeg promoviranja Sindikata nezaposlenih sudjelovale su i otpuštene radnice propale tekstilne tvornice Kamensko koje javnost doživljava kao simbol ekonomske slabosti hrvatskog gospodarstva, ali i nesposobnosti lokalnih tajkuna da upravljaju imovinom što su je stekli u pretvorbi i privatizaciji. Sindikat nezaposlenih oformio je Inicijalni odbor, trenutno broji oko petsto clanova, te su na webu i Facebooku objavili prijedlog svog statuta.
- Prije registracije želimo omasoviti sindikat i napraviti mrežu volontera da bismo normalno mogli raditi. Sve smo prisutniji izvan Zagreba i pozivamo buduce clanstvo da nam se prikljuci, naglašava Jelincic. Clanstvo u novom sindikatu stajat ce jednu kunu mjesecno.
Politicki analiticar Davor Gjenero upozorava, ipak, da bi nezaposleni svrsishodnije trebali osnivati udruge, a ne sindikalnu organizaciju.
- Osnivanje sindikata nezaposlenih neobican je potez jer sindikati štite radna prava i bore se industrijskim akcijama. S obzirom na to da nezaposleni ne mogu štrajkati, to je stanovita kontradikcija. Ali, ideja nove udruge koja štiti prava nezaposlenih te promice njihove interese, odnosno što skorije zapošljavanje, vrlo je logicna u postojecoj krizi, kaže Gjenero.
Stvaranje Sindikata nezaposlenih može se shvatiti i kao oblik nove demokracije, odnosno politickog organiziranja izvan okvira postojecih institucija, sindikalnih centrala i velikih politickih stranaka. Politolog Gjenero slaže se s time da se sada mnogi vide kao treci politicki put ili vrijednost izvan dva velika stranacka bloka koji ce se sukobiti na predstojecim parlamentarnim izborima.
- Mnogi bi danas htjeli predstavljati snagu na politickoj sceni iako za to nemaju uvjeta. Ako se bivši otmicar aviona može predstavljati trecim putom, ili to pokušavaju Dražen Budiša i Željko Kerum, tu politicku ulogu mogu pokušati odigrati i organizacije koje okupljaju nezaposlene, branitelje, umirovljenike i druge ugrožene skupine, objašnjava Gjenero.
Gradski prostori nezaposlenima
Inicijatorica Sindikata nezaposlenih kaže da se ne smatraju konkurencijom postojecim sindikalnim središnjicama ili politickim strankama.
- Postojeci sindikati uopce se ne brinu za radnike. Oni se samo slikaju, poziraju, a kada se ne mogu slikati uz vrhušku, onda ih niti nema u javnosti. Kao što je to bilo 1. svibnja u Maksimiru, tvrdi Jelincic, koja smatra da se uz radnike, radi vlastitog probitka, pojavljuju samo SDP i HDZ, dok se vodstva manjih stranaka rijetko identificiraju s problemima radnika te nezaposlenih i ugroženih gradana.
- Izgubili smo sva prava. Covjek je slobodan ako je ekonomski neovisan, a mi to nismo ni kao gradani, ni kao država. Preostaje nam da se samoorganiziramo u borbi za svoja prava jer nam politicke elite ništa ne jamce, kaže Jelincic.
Ipak, ona kao glavni zadatak Sindikata nezaposlenih istice niz malih koraka do postizanja cilja, odnosno povecanja zaposlenosti, a ne krupne politicke zahtjeve, smjenu Vlade ili promjenu ekonomskog sustava.
- Mi imamo konkretne zahtjeve, a neke smo vec prenijeli zagrebackom gradonacelniku Milanu Bandicu, navodi Jelincic i objašnjava da se oni mogu predložiti i u Puli, Rijeci ili Splitu. Radi se o zamislima da se gradski poslovni prostori, ili poljoprivredno zemljište u vlasništvu gradova, iznajmi nezaposlenima kako bi u njima pokrenuli vlastite poslove.
- Umjesto zatvorenih izloga, neka daju prostor nezaposlenima da u njima pokrenu obrte, obnove stare zanate, organiziraju posao. I to za jednu kunu, kad vec tvornice prodaju po istoj cijeni, napominje Jelincic.