Ministarstvo poljoprivrede odobrilo je istarskim LAGUR-ima (Lokalnim akcijskim grupama u ribarstvu) "Istarski švoj", "Alba" i "Istarska batana" 42 milijuna kuna za financiranje njihovih aktivnosti u razdoblju do 2020. godine. Tim je povodom u srijedu održana konferencija za medije u prostorima Veletržnice Poreč, gdje su predstavljeni programi spomenutih LAGUR-a, odnosno kako se taj novac kani raspodijeliti, a pritom je istarski župan Valter Flego najavio da će natječaji za krajnje korisnike biti objavljeni u roku od dva mjeseca. Župan je naglasio da su ovim primjerom dokazali kako je javni sektor snažno stao iza ribarstva, sve s ciljem poticanja investicija u toj gospodarskoj grani, stvaranja mogućnosti za novo zapošljavanje i sufinanciranje krajnjih korisnika u sektoru ribarstva, te s ciljem održivog upravljanja ribarskih resursa.
Prvi natječaji već u kolovozu
- Odlične su to vijesti za istarski ribarski sektor. Zajedništvo i decentralizacija preduvjeti su uspjeha. Tu mislim na zajedništvo naših općina, gradova i Ministarstva poljoprivrede kojem se zahvaljujemo, jer su prepoznali vrijednost LAGUR-a i odobrili tako velik iznos. Decentralizacija su upravo LAGUR-i koji će novac preko natječaja podijeliti krajnjim korisnicima u ribarstvu, marikulturi i drugim aktivnostima tog sektora. Drago mi je da su među prvih pet odobrenih strategija za provedbu i naša tri LAGUR-a. Sve to obavezuje nas da i ostale korake odradimo pedantno i transparentno, pa će prvi natječaji biti objavljeni već u kolovozu. Pozivamo sve zainteresirane da se prijave, kazao je Flego.
Predstavljanju su prisustvovali još i državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede Marija Vučković, predsjednici LAGUR-a "Istarski švoj" iz Pazina, "Alba" iz Labina i "Istarska batana" iz Medulina Robert Momić, Donald Blašković i Goran Buić, te predstavnica LAGUR-a "Pinna nobilis" Ana Žužić i voditelji drugih lokalnih grupa u ribarstvu. Vučković je kazala kako očekuju 14 odobrenih odluka u ovom kratkom razdoblju koje se odnose na provedbu LAGUR-a u RH, pet je onih koji su dobili i pripremnu pomoć i imaju odobrenu provedbu, a od toga su čak tri iz Istre.
- Čestitam im, a uskoro će, što se tiče provedbe, biti odobrena i lokalna strategija LAGUR-a "Pinna nobilis". Od 71 milijun kuna odobrenih do sada za cijelu Hrvatsku, 42 milijuna se odnose na tri istarska LAGUR-a, navela je državna tajnica. Kazala je da očekuje dobru provedbu za ukupno 58 mjera iz Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvu, pri čemu je navela da su istarski LAGUR-i odabrali najbolje mjere koje se odnose na distribuciju, preradu, marketing, očuvanje tradicije, edukaciju, na stvaranje inkubatora i povećanje zaposlenosti u zajednicama koje ovise o akvakulturi.
Čelnik "Istarskog švoja" Robert Momić iz Poreča naveo je da je njima odobreno 16,32 milijuna kuna, te predstavio svoj LAGUR kojeg čine Poreč, Pazin, Vrsar, Funtanu, Tar-Vabrigu, Tinjan i Višnjan.
Deset natječaja još u ovoj godini
- Dobiveni novac od ministarstva podijelit ćemo na 12,24 milijuna za provedbu mjera, a ostalo će biti za tekuće i troškove vođenja. Korisnici sredstava bit će ribari i organizacije u ribarstvu, jedinice lokalne samouprave, poduzeća, udruge, ustanove, turističke zajednice i komunalna poduzeća. Deset natječaja kanimo provesti u ovoj, 16 natječaja u sljedećoj godini, zatim još 11 u 2019. te jedan natječaj u 2020. godini, naveo je Momić. Dodao je da su odabrali nekoliko mjera, kao što su ulaganje u stvaranje radnih mjesta, jačanje prepoznatljivosti ribarskog područja, proizvoda i usluga, nabavu vozila i opreme za unapređenje kratkog lanca opskrbe, razvoj digitalnih alata vezanih za unapređenje poslovanja u ribarstvu i akvakulturi i drugo. Momić je usput pohvalio Istarsku županiju koja je donedavno istarski sektor ribarstva financirala sa 115 tisuća kuna godišnje, a odsad je to 400 tisuća kuna za sajam ribarstva Crofish, djelovanje LAGUR-a, Ceh ribarstva i projektnu dokumentaciju.
Blašković, kao čelnik "Albe" koju čine Labin, Raša, Pićan, Kršan i Sveta Nedelja, istaknuo je da su dobili 14,7 milijuna kuna za svoje mjere. Njihovi su ciljevi, kako je rekao Blašković, jačanje konkurencije gospodarstva, poboljšanje zaštite okoliša, povećanje konzumacije domaće ribe, potpore za razvoj ribarskog turizma i zadržati mlade u ribarstvu. Iz Mjere III.1 dobili su oko 770 tisuća kuna koje su uložili, među ostalim, u pilot projekt "Izgradnja boksova kontejnera za odlaganje i razvrstavanje komunalnog otpada u Plomin Luci i Rapcu", usmjerenog na podizanje razine zaštite okoliša, očuvanje mora i morske obale kroz uvođenje sustava za odlaganje i razvrstavanje otpada u skladu s EU standardima.
Načelnik Medulina i čelnik "Istarske batane" Goran Buić naveo je da će s odobrenih nešto više od 11 milijuna kuna poboljšati prodaju domaće ribe, pronaći ribarima nove kanale prodaje i povezati ih s turizmom, a ukupno kane provesti stotinjak projekata u 17 mjera. Najkasnije u rujnu, najavio je Buić, kreću s raspisivanjem natječaja.
Politika čvrsto stala uz ribarski sektor
- Politika je prvi put čvrsto stala uz ribarski sektor, to je vrlo pozitivno. Našim smo LAGUR-om uspjeli animirati ribare. Nastojat ćemo im još više pomoći, jer svi znamo u kakvim je problemima hrvatsko ribarstvo danas, napomenuo je Buić. U sastavu "Istarske batane" su Rovinj, Vodnjan, Bale, Barban, Fažana, Kanfanar, Ližnjan, Marčana, Medulin i Svetvinčenat.
Žužić iz LAGUR-a "Pinna nobilis", sa sjedištem u Novigradu, dodala je da tek očekuju odluku o dodjeli ovih financijskih sredstava iz ministarstva, čija im Uprava ribarstva tek treba odobriti lokalnu strategiju. Taj LAGUR za svoje poslovanje trenutno koristi 635 tisuća kuna koje su dobili kao pripremnu potporu iz Mjere III.1, u okviru Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo. Žužić je istaknula da se u zadnje vrijeme u medijima više puta spominjao njihov pilot projekt koji se realizira u suradnji s Udrugom ljubitelja mora i kulturnih znamenitosti, "Savudrijska batana - batana salvorina", kojim se želi sagledati interes lokalne zajednice za mogućnosti uspostave zone posebnog upravljanja u uvali Zambratija zbog njezine visoke povijesne i moguće turističke vrijednosti, ali i očuvanja biološke raznolikosti. (Tanja KOCIJANČIĆ)