Performanceom o osami riječka glumica Rosanna Bubola započela je program otvaranja izložbe "Osama(e) – Život naselja do tri stanovnika u Istri" Ivone Orlić, etnologinje, kustosice Etnografskog muzeja Istre u Pazinu. Ovom je izložbom autorica, kako je rekla, željela ukazati na zajedničku nit tradicijske istarske etnografije i suvremene interpretacije osamljenosti. Fotografijama, predmetima i iskazima kazivača predstavila je 26 naselja razasuta u raznim krajevima Istre, koja su prema popisu stanovništva iz 2011. imala do tri stanovnika. U vremenima njihove gradnje, odnosno nastajanja nisu bila stvarana za osamu, već su bila podizana za zajednicu, više obitelji, a društvo je u njima pojedinca štitilo od samoće. Osama(e) nikada nisu jednoznačne, one imaju negativan i pozitivan predznak, ali zasigurno su istarska stvarnost.
"Jesu li istarske osame one za kojima čezne suvremeni čovjek, one stvaralačke, umirujuće, tražene i nanovo nađene, ili su to osame osamljenog čovjeka u tradicijskim zdanjima ili pak modernim kućama za odmor s turistima i gostima željnih samoće i osame? Je li moguće još uvijek naći i zabilježiti u Istri tradicijske elemente i autentičnost svakodnevice osame i kakva je ona danas 2016. godine, pitanja su na koja ovom izložbom želim ponuditi odgovore", rekla je Ivona Orlić.
Naselja do tri stanovnika prema popisu stanovništva iz 2011. godine, dakle ona kojima se bavi ova izložba su Sveta Marija na Krasu, Kanegra (Buje), Benčići, Durčići, Kotli, Podkuk (Buzet), Jurići, Rupeni, Šeraje (Poreč), Vrnjak (Grožnjan), Rašpor (Lanišće). Skitača (Raša), Frnjolići, Ivići, Kapovići, Knapići (Sveti Lovreč Pazenatički), Bucalovići, Bujarići, Kelci, Maretići, Prkovići, Ribarići (Višnjan), Mastelići, Piškovica, Trombal i Vranići (Vižinada). Izložene fotografije naselja, odabrani ili poklonjeni eksponati samih mještana reprezentanti su samačkog ili osamljeničkog života ljudi, ali i samih osamljenih mjesta.
"Mi ne dajemo gotove odgovore, već postavljamo pitanja", rekla je uvodno Lidija Nikočević, ravnateljica Etnografskog muzeja Istre i naglasila da je riječ o eksperimentalnoj izložba na kojoj posjetitelji sami otkrivaju izloške. Originalan i nadasve zanimljiv postav izložbe osmislio je i realizirao Studio Sonda iz Vižinade.
Govoreći o osami Nikočević je kazala da je osama privilegija modernog čovjeka, dodajući kako se Istra u posljednjih nekoliko godina brendira kao prostor osame. Autorica se ipak pita jeli osama odabir ili sudbina, jeli to doista nešto priželjkivano i zato je izdvojila nekoliko slučajeva u kojima su se ljudi odlučili na osamu, ali i onih u kojima "osamljenici" nisu imali drugačijeg izbora. "Ovo je izložba meditativnog tipa koja će posjetitelja svakako potaći na razmišljanje", rekla je Nikočević.
O vrijednostima osame, koja se u pojedinim slučajevima nudi kao sve traženiji turistički proizvod u Istri govorila je Mirjana Galanat, zamjenica pazinskog gradonačelnika. Naglasivši kako se osama u tom smislu pojavljuje kao poželjno mjesto od užurbane svakodnevice.
Vladimir Torbica, pročelnik županijskog Odjela za kulturu, rekao je da je ova izložba za njega vrlo osobna jer i sam živi u jednom malom selu u kojem je nekada živjelo 28 osoba, a sada ih je svega sedam, stoga shvaća promjene koje se događaju, koje su i ovom izložbom popraćene.
Izložba je doista osobna i za svakog posjetitelja koji je sam posjećuje i u njoj otkriva eksponate koji su smješteni ispod podne obloge galerijskog prostora u posebno oblikovanim izložbenim otvorima. (Mirjan RIMANIĆ)