Pomorsko dobro u šest brodogradilišta Vlada ce platiti ukupno 8,033 milijarde kuna i za toliko ce se umanjiti državna ulaganja u škverove. Stoga ce na papiru iznos koji je država uložila u njihovo restrukturiranje biti manji pa ce biti manja i ulaganja koja kao vlastiti doprinos restrukturiranju moraju dati buduci vlasnici, što bi u drugom krugu moglo izazvati veci interes za kupnju brodogradilišta nego što je to bilo u rujnu 2009.
Jedina je to važna novina u novim natjecajima za privatizaciju Uljanika, 3. maja, Brodosplita, Brodotrogira, Kraljevice i BSO-a koji ce se, kako je odlucila Vlada u cetvrtak, objaviti 15. veljace.
Najvrednijim je procijenjeno pomorsko dobro koje je država uzela 3. maju, i to na više od 3,12 milijardi kuna, slijedi Brodosplit s 2,7 milijardi kuna. No, i pored tog podatka gotovo je nemoguca misija izracunati koliko ce državu ukupno koštati restrukturiranje brodogradnje pa prema tome i koliko ce za svako brodogradilište iznositi 40-postotni doprinos buducih ulagaca.
Podatak da u sljedecim godinama na naplatu dolazi i do 13 milijardi kuna jamstva za kredite u škverovima, koji je iznio ministar financija Ivan Šuker, ipak ne daje potpunu sliku jer je moguce da ce pojedini kupci na sebe preuzeti dio jamstava.
Uz to, država je protekle godine vec platila 1,8 milijardi kuna kredita što ih brodogradilišta nisu uspjela vratiti, a u ovoj godini, otkrio je Šuker, na naplatu dolazi 4,5 od spomenutih 13 milijardi kuna, a taj bi iznos, kako tvrdi Šuker, bio veci za dvije milijarde kuna kad bi škverovi završili u stecaju.
Uljanik i BSO prodavat ce se po nominalnoj cijeni, ostala brodogradilišta za kunu, a najviše ce se, kaže Popijac, pri odluci kome prodati pojedini škver vrednovati program restrukturiranja.