Prah njezinih gomolja Mongoli miješaju s mlijekom i sladom te stavljaju u mješinu koja se tijekom jahanja njiše i pri niskoj temperaturi stvara smjesu slicnu sladoledu. Od Makedonije do Kazahstana isti prah pojavljuje se kao sastojak toplog napitka pod nazivom salep koji je blagotvoran za dišne puteve i okusa slicnog caju od korijena sljeza. U Turskoj se od nje izraduje sladoled koji se reže, a zovu ga dondurma.
Kažu da je najkarizmaticnija medu cvijecem i to zbog svoje ljepote, želje covjeka da ju posjeduje, interesantnom obliku…. Ime joj je orhideja, a za nju ce naš poznati botanicar Slavko Brana iz Nature Histrice reci: " Oblici njezina cvijeta su nenadmašni, posebno oni tropske orhideje, to je jednostavno igra bez granica".
U potragu za tom ljepoticom koja, po njegovim rijecima, nadmašuje i ružu, uputili smo se pod njegovim strucnim vodstvom u najbogatije istarsko nalazište orhideja, odnosno park prirode Kamenjak. Svibanj je idealan mjesec za doživljaj tog cvijeta koji je tada u punom cvatu, no na našu nesrecu, ove godine padaline nisu bile pravilno rasporedene pa nas nisu docekali tepisi 17 stalno prisutnih vrsta orhideja na Kamenjaku. To su, kaže Brana, istarski serapius, jezicasti serapius, obicni kacun, jesenska zasuknica, trozubi kacun, šest vrsta kokica, leptirasti kacun, sitnocvjetni serapius i ostale vrste koje rastu povremeno.
"Neke vrste rijetko se pojavljuju, primjerice, grimizni kacun koji je zabilježen samo jedne godine i to jedan primjerak te vratiželja koja se pojavila u nekoliko primjeraka, nekoliko godina za redom. Ona je, pak, cesta na flišu i na livadama se može zateci po dvije do tri tisuce primjeraka", prica botanicar. Jedina koja cvate u jesen je jesenska zasuknica ciji se bijeli cvijet može vidjeti u rujnu i listopadu. U Istri postoji 70-tak vrsta orhideja, u Hrvatskoj 170, u Europi izmedu 300 i 600, a na cijelom svijetu oko 20 tisuca. Ne rastu jedino u pustinjama i na podrucjima kojima vlada led.
"Orhideja spada u vrlo kompliciranu skupinu biljaka jer je njezina raznolikost dovela u zabludu znanstvenike. Cesto su mislili da neke spadaju u jedan rod potom se DNA analizom ustvrdilo da spadaju u potpuno drugi", kaže Brana.
Da ne bi bilo zablude, orhideje koje rastu na Kamenjaku nisu one koje možete kupiti u cvjecarnici. Ono što kupujete su tropske orhideje dok na Kamenjaku rastu europske koje se bojom, oblikom i visinom itekako razlikuju od svojih egzoticnih sestara.
Naziv orhideja dolazi od grcke rijeci orhis koja znaci mošnje kojima nalikuju gomolji orhideje, a pripisuju im se i afrodizijacka svojstva. Osim što je izrazito osjetljiva na okoliš, orhideja je odlican indikator za promjene u njemu, a prepoznatljiva je upravo po neobicnoj gradi cvijeta. Ima šest latica, tri vanjske i tri unutarnje, mednu usnu, vrecicu s nektarom i prašnike. Zanimljivost je da od svih biljnih vrsta ima najsitnije sjeme i da se u njemu nalazi zracni balon koji omogucava vjetru da ga lako raznosi.
Orhideje rastu na iskljucivo otvorenim površinama, a na Kamenjaku je, kaže Brana, problem zarastanje pa se površine pod orhidejama smanjuju upravo iz tog razloga. Smatra da je potrebno hitno uvesti ispašu jer je trenutno stado premalo za površine koje su obrasle. No, Kamenjak je ekološki zgodan za orhideje jer funkcionira kao otok, okružen je morem, a kod orhideja je presudna vlaga i prisutnost gljiva.
Rade se i pokusne ploce, odnosno na odredenim površinama se cisti raslinje kako bi se vidjelo kojom gustocom ce rasti pojedine vrste. Tako smo na jednoj od njih uspjeli naci gotovo mikroskopsku žutu kicicu koja ne spada u orhideje, ali je Kamenjak njezino jedino nalazište u Hrvatskoj. Cvijet je doslovno velik kao pribadaca, a kicica je na rtu pronadena još 1877. Na 95 posto staništa u Europi je nestala te spada u kriticno ugrožene vrste.Jedino stanište u Hrvatskoj na Kamenjaku ima i uskolisni slak koji je donedavno rastao i na Kornatima, no istrijebile su ga ovce. Druga biljka koja raste samo na Kamenjaku je pustenasti jarmen.
"Inace, sve orhideje su strogo zašticene što znaci da ih se ne smije brati, presadivati i trgovati njima", upozorava Brana. Opasnost od "istrebljenja" postoji u zemljama koje koriste prah njezina gomolja jer za kilogram gomolja treba otrgnuti stotine i tisuce orhideja. U Turskoj je to tradicija i teško ju je iskorijeniti pa se sad "berace" educira da od dva gomolja jedan ostave u zemlji.
Orhideja za razliku od ruže ne miriše, osim mirisnog kacuna ciji intenzivan miris podsjeca na vaniliju. Miris ostalih vrsta mogu osjetiti samo kukci.