Omjer vitamina i minerala u namirnicama kroz stoljeca se jako promijenio. Danas hrana sadrži mnogo manje nutritivne vrijednosti no što je sadržavala prije. Razlog je osiromašenje strukture tla zbog upotrebe mineralnih gnojiva i raznih pesticida te sadenje jedne kulture na velikoj površini.
Zanimljivo je da su upravo one namirnice koje najcešce jedemo i najzagadenije pesticidima. Prema jednom medunarodnom istraživanju najzagadenije kulture, odnosno one koje zadržavaju najvece kolicine pesticida su celer, špinat, breskva, trešnja, jagoda, kelj, jabuka, krumpir, borovnica, grožde, nektarina, paprika. Iz tog razloga svakako se preporucuje konzumacija kultura koje su organskog porijekla.
Iznimno vrijedne kulture poput cicoke, batata, koprive i potocarke, koje imaju vrlo vrijedne nutrijente svakako bi trebali uvrstiti u prehranu.
Cicoka ili jeruzalemska articoka spada u obitelj suncokreta, potjece iz Sjeverne Amerike, odakle je stigla u Europu pocetkom 17. stoljeca. Raste u gomoljima koji su izrazito nepravilnih oblika. Ima blagi, slatkast okus, a koristi se pri pripremi juha, variva, složenaca ili služi kao inovativna zamjena za krumpir.
U sebi ima prebiotike - inulin kojeg naše bakterije u probavnom sustavu selektivno troše i snižavaju ph u crijevima, pa se tako poboljšava i apsorpcija minerala. Tako 100 grama cicoke sadrži 11-14 grama inulina. Takoder ima nizak glikemijski indeks, pa je stoga pogodna za dijabeticare, kao i za prevenciju i terapiju kardiovaskularnih bolesti. Vrlo blagotvorno djeluje na gastrointestinalni sustav. Uzgaja se od jeseni do proljeca, a inovativna je zamjena za krumpir.
Batat ili slatki krumpir jedna je od najranije poznatih vrsta povrca (tragovi u spiljama Perua) potjece iz srednje Amerike, Botanicki naziv: Ipomoea batatas: izveden od imena americkih indijanaca iz Louisiane koji su ih uzgajali u svojim vrtovima još u 16. stoljecu.
Ovaj krumpir ima visoki udio vitamina A (beta karotena), cak do 1.700 puta više nego obican krumpir. Znacajan je izvor vitamina E i C, antioksidansa, a sadrži i tri puta više fitosterola od obicnog krumpira. Fitosteroli su biljne kemikalije za koje je dokazano da snižavaju povišenu razinu kolesterola u krvi. Slatki krumpir je odlicna namirnica za sportaše, kao i za dijabeticare jer pomaže pri stabiliziranju razine šecera u krvi.
Kopriva je prilicno nekorištena namirnica iako je, kao i drugo zeleno lisnato povrce, bogata mikronutrijentima. Prije konzumacije potrebno ju je termicki obraditi kako bi se uklonili spojevi koji izazivaju žarenje (histamin, mravlja kiselina, acetilkolin).
Kopriva je poznata kao "tradicionalni cistac krvi". Ima 5,5 posto bjelancevina, 0,7 posto masti, sedam posto ugljikohidrata, sadrži vitamin C, karotenoide, vitamini B2 i K. Osim toga, u sebi ima željeza, sumpora, kalcija, natrija i magnezija i kalija. Dobra je za lijecenje reumatskih bolesti, a tada je potrebno list koprive staviti na bolno mjesto. Kao caj dobar je diuretik, dok je korijen odlican kao pripravak za bolesti prostate.
Potocarka pripada porodici krstašica kojoj takoder pripadaju i kupus, brokula, cvjetaca i kelj pupcar. Zanimljivo je da ne raste na tretiranom tlu. Izrazito je niskokaloricno povrce, najstarije zeleno povrce poznato covjeku. Izvrstan je izvor: vitamina A, C, E, K te minerala kalcija, kalija, mangana, cinka, magnezija i željeza kao i brojnih fitokemikalija, prehrambenih vlakana, a koristila se za terapiju hematoloških poremecaja. Odlicna je kao dodatak jelima, spravljena kao salata, u juhama i sokovima.
Jedno istraživanje otkrilo je i da je potocarka odlican borac protiv karcinoma. U studiji je sudjelovao manji broj ispitanica s dijagnosticiranim karcinomom dojke koje su unosile 80 grama potocarke natašte, nakon cega su znanstvenici prikupili uzorke krvi i laboratorijski ih testirali. Istraživanje je otkrilo da spoj feniletil izotiocijanat potiskuje razvoj karcinoma dojke na nacin da ga izgladnjuje blokirajuci mu opskrbu krvlju i kisikom.