Članovi Lovačkog društva "Fazan" Buje sa brojnim gostima iz drugih lovačkih udruga iz Istre, Slovenije i Italije, predstavnicima Istarske županije, Grada Buje, Lovačkog saveza Hrvatske i Istre, policije, vatrogasnih društava i drugim gostima, obilježili su 70 godina organiziranog lovstva na području Buja i cijele Bujštine. Sve lovce i uzvanike pozdravio je predsjednik LD "Fazan" Buje Joško Morgan, a povijesni pregled razvoja lovstva kroz opširan referat prenio je član organizacijskog odbora Lino Bazjak. Na području Buja i cijele Bujštine lovilo se i mnogo ranije, a službeni početak djelovanja Lovačkog društva bio je 1947. godine stupanjem na snagu tadašnjeg Općeg zakona o lovstvu. U početku je LD nosilo tada popularno ime – "Bratstvo jedinstvo".
Uzgoj mladih fazana u volijerama
Unatoč kasnijim administrativnim promjenama, lovstvo se stalno razvija, a 1955. godine osnovano je prvo kinološko društvo „Istarski gonič“ Buje, što je kasnijih godina bilo vrlo značajno za zaštitu i unapređenje te autohtone vrste pasa. Tada je Buje bilo središnje i najveće mjesto područje Bujštine, pa je zajednički dogovoreno da Buje bude i središte razvoja lovstva, naročito s obzirom na geografski položaj i bogata lovišta. Tadašnja je vlast dodijelila i teren za gradnju lovačkog doma u Bujama, gradnja je počela 1960. godine, a u gradnji su u najvećoj mjeri sudjelovali sami lovci.
- Lovci cijele Bujštine, od Oprtlja do Novigrada i Savudrije svojim su dobrovoljnim radom u rekordnom vremenu sagradili dom, jedan od najljepših u tadašnjoj Jugoslaviji. Tu je bilo sjedište saveza lovačkih društava Buje – Novigrad – Umag, čijim je formiranjem nastupilo novo razdoblje razvoja lovstva, te brzi razvoj lovnog turizma koji je donosio velike prihode, a lovstvo postalo važan faktor ukupnog razvoja ovog područja, rekao je Bazjak.
Cijelo lovno područje Bujštine rasprostiralo se na blizu 37 tisuća hektara, s velikim brojem raznovrsne divljači, što je privlačilo domaće i strane lovce. Povećavao se i broj lovaca, a lovište se planski oplemenjivalo i dopunjavalo novom divljači, naročito fazanom početkom šezdesetih godina. Organiziran je i uzgoj fazana u volijerama, kako bi se dodatno razvoj lovni turizam koji je donosio svima korist. Istovremeno se razvija i kinologija, organiziraju se smotre i takmičenja pasa, što se nastavilo sve do danas. Počele su se graditi i streljane, što je potaklo razvoj lovnog streljaštva. Bazjak je u prigodnom izlaganju podsjetio da je sadašnji predsjednik LD "Fazan" Joško Morgan 1973. godine bio prvak tadašnje države u streljaštvu. Danas svako lovačko društvo ima svoju streljanu, a streljaštvo je popularno. Na lovačkoj streljani svoj put počeo je i olimpijski pobjednik Giovanni Cernogoraz.
Obaveze lovaca nisu nimalo male
Lov je razvijen u cijelom području, formiraju se lovačka društva, odnosno jedinice koje su 1976. godine objedinjene u Lovačko društvo "Fazan" Buje. U njegovom su sastavu bile jedinice iz Brtonigle, Umaga, Grožnjana, Momjana, Oprtlja, Novigrada i Buja. Lovni turizam je još aktivan, ali pomalo se osjeća nedostatak nekih vrsta divljači, prije svega poljske jarebice i zeca. Posebno se osjećao manjak jarebica koja je bila vrlo važna i za poljoprivredne usjeve, naročito krumpir. S druge strane, u lovišta dolazi sve više srneće divljači, što opet privlači inozemne lovce, naročito Talijane. No, s porastom broja srneće divljači dolazi i do većih šteta i naleta na divljač na cestama. Prije dvadesetak godina u većem broju primjećuje se i divlja svinja koja se toliko razmnožila da već godinama predstavlja velik problem, ne samo na tom području…
Nakon raspada Jugoslavije i Domovinskog rata, sredinom 1994. godine od svih lovnih jedinica ustanovljena su posebna lovačka društva. Ipak, suradnja se nastavlja preko jedinstvenog Lovnog ureda Buje. No, kasnije dolazi do promjena u područjima lovišta, dijelove oko Mirne preuzimaju privatna poduzeća za lovni turizam, zatim se devastirano lovište vraća lovcima Bujštine, nanovo se sve uređuje… Lovačko društvo „Fazan“ Buje danas ima 82 lovca, prosječne starosti 55 godina. Lovište je smanjenom gradnjom naselja i prometnica, a na njemu je 57 pojilišta, 88 solila, 15 hranilica, tri volijere, na 21.000 kvadrata zemljišta zasijavaju za prehranu divljači, lovci su prosjekli gotovo 25 kilometara šumskih staza… Obaveze lovaca nisu male, ni prije, ni danas. Program obilježavanja jubileja pjesmom su uveličali ženska klapa Kaštelanke i zbor Grisium iz Grožnjana.
Nagrađeni bujski lovci
Dodijeljena su i odlikovanja Lovačkog saveza koja je u ime predsjednika Đure Dečaka uručio predsjednik Lovačkog saveza Istarske županije Gracijano Prekalj. Odlikovanja prvog reda dobili su Feručo Vok, Lino Bazjak i Đino Morgan, drugog reda Nikola Savić, Bruno Kozlović, Ivan Štrk, Marko Mikolaučić, Andrea Mikolaučić, Joško Morgan i Roberto Medica, te odlikovanja trećeg reda Gianfranko Vižintin, Nikola Radizlović, Ševko Bešić i Fiorentino Drušković. Plakete Lovačkog saveza IŽ dobili su Bruno Vadrabasso, Felice Šepić, Petar Veznaver, Tito Germin i Paolo Viktor Vižintin, povelje su dobili Aurelio Laganis, Roberto Štokovac, Ljubomir Valenta, Đino Čirkota i Milan Mamilovič, a zahvalnice Mirko Petek, Giovanni Balanzin, Elio Veznaver, Franko Bičić i Đorđo Rojc. (Napisao i snimio Luka JELAVIĆ)