Orešković: Glavni cilj poboljšanje gospodarskih i društvenih prilika i standarda građana

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Mandatar nove Vlade Tihomir Orešković poručio je u petak, predstavljajući zastupnicima u Hrvatskom saboru svoj program, da će glavni cilj njegove Vlade biti poboljšanje gospodarskih i društvenih prilika u Hrvatskoj i podizanje životnog standarda građana.

Citirajući izjavu američkog generala Georgea S. Pattona "Prihvatite izazov, tako da možete osjetiti draž pobjede", Orešković je najavio da će u mandatu svoje Vlade nastojati da Hrvatska do 2020. doživi transformaciju u tri ključna područja - gospodarskom rastu, konkurentnosti i kvaliteti života.

Rast BDP-a više od tri posto

Među ciljevima spomenuo je osiguranje godišnjeg rasta BDP-a za više od tri posto i smanjenje javnog duga na manje od 80 posto BDP-a do 2020., smanjenje deficita na manje od tri posto BDP-a do 2017., povećanje izvoza za 30 posto, smanjivanje nezaposlenosti ispod 14 posto, te povećanje BDP-a po glavi stanovnika za 2000 eura.

"Smanjenje javnog duga na ispod 80 posto BDP-a do 2020., deficit ispod tri posto do 2017., to je cilj koji nam je dala Europska komisija i taj cilj trebamo ispuniti. Ako nismo spremni ispuniti neće biti dobro. Ova će Vlada biti spremna sve dati da se dug smanji i da se deficit stavi gdje bi trebao biti i s tim 'win' kombinacijama mi ćemo se približiti Maastricht kriterijima, što je pozitivna poruka za Hrvatsku", kazao je Orešković.

Založio se za pokretanje inozemnih investicija i stvaranje pozitivne klime za strane ulagače. Cilj je, rekao je, uložiti milijardu eura u iduće četiri godine kako bi se što bolje iskoristili EU fondovi i povlačilo po minimalno milijardu eura godišnje od 10,8 milijardi koje Hrvatskoj stoje na raspolaganju.

Povećanje izvoza za 30 posto ključni je faktor za rast BDP-a i konkurentnosti, što šalje pozitivnu poruku za hrvatski narod, kazao je mandatar i najavio kako Hrvatsku treba po pitanju konkurentnosti, sa 64-tog mjesta među 189 zemalja prema Doing bussinessu, svrstati u barem top 50 u svijetu.

Daljnji ciljevi su, rekao je, smanjiti birokraciju u javnom sektoru, povećati broj manjih i srednjih poduzeća, smanjiti parafiskalne namete i omogućiti da budemo lideri u energetici. Orešković ističe i kako je nužno unaprijediti zdravstveni sustav koji je vrlo kvalitetan ali treba veću efikasnost, te povećati radnu snagu fokusiranjem na obrazovanje i potrebe tržišta, te spajanjem akademije i tržišnog sektora.

Pet ključnih transformatora

Poručio je da će njegova Vlada biti spremna donijeti teške odluke. "Vjerujem u naš potencijal i vjerujem da možemo i hoćemo. Treba uvijek biti znatiželjan, Steve Jobs je rekao 'Stay hungry' (ostani gladan), bitno je da smo uvijek spremni učiti nešto novo, jer će to ići u korist Hrvatske.

Orešković je naveo pet ključnih transformatora, odnosno područja u kojima vidi najveće mogućnosti za gospodarski rad i povećanje produktivnosti, a koji će omogućiti poboljšanje životnog standarda, smanjenje nezaposlenosti, te socijalno odgovorno i produktivno društvo.

To su učinkoviti javni sektor, poslovna konkurentnost, ulaganja u EU fondove, smanjenje javnog duga i deficita, te reforme obrazovanja i zdravstva, za što su nužni odgovorno upravljanje, transparentnost, učinkovito pravosuđe, informatizacija društva, učinkovita porezna i monetarna politika, te spremnost na suradnju.

Hrvatska ima ogromne potencijale koje treba aktivirati u korist svojih građana, treba povećati efikasnost javnog sektora i ojačati konkurentnost u odnosu na usporedive zemlje - Sloveniju, Mađarsku, Bugarsku, Češku i Slovačku.

Orešković ističe kako će fokus biti na strateškim ulaganjima, privatizaciji nestrateških poduzeća i druge imovine, te podizanju ulagačke klime.

"Fokusirat ćemo se na ono što je strateško za Hrvatsku. Ono što je strateško treba pojačati, a što nije treba se upitati što ćemo s tim - hoćemo li privatizirati i iskoristiti te resurse za bolje strateške investicije koje će ojačati BDP i Hrvatsku", kazao je.

Naglasio je kako je 2016. godina prijelomna za smanjenje duga i deficita. "Fokusirat ćemo se i naći 500 milijuna eura da možemo smanjiti dug i poslati vrlo jaku poruku EK-u, investitorima, agencijama, da je ova država spremna donijeti teške odluke", rekao je Orešković najavivši smanjenje deficita kroz preraspodjelu sredstava, učinkovite poticaje i kontrolu troškova.

Govoreći o vremenskom okviru transformacije za Hrvatsku, Orešković za ovu godinu najavljuje projekte koji mogu donijeti brze rezultate, a to su strateške investicije u infrastrukturu i energiju, aktiviranje mrtvog kapitala i smanjenje duga.

"Iz EU fondova lani je povučeno 300 milijuna eura, a cilj je da se u 2016. povuče 500 milijuna te da investiramo u poljoprivredu i regionalni razvoj. Također će se smanjiti parafiskalni nameti i uvesti efikasnije upravljanje javnim poduzećima", rekao je.

2017. uvođenje poreza na imovinu

U 2017. godini u planu je uvođenje poreza na imovinu koja nije u funkciji. "Trebamo tu imovinu staviti u funkciju da možemo pojačati BDP", naglasio je. "Glavni moj cilj u 2017. je dignuti rejting, jer smo preblizu rejtingu 'smeće', a to si ne smijemo dopustiti", kaže Orešković.

Za drugu godinu mandata najavio je i osnivanje fonda za kreditiranje srednjih i malih poduzeća od 500 milijuna eura, povlačenje milijarde eura iz EU fondova i mjere racionalizacije zdravstvenog sustava.

U 2018. na redu su reforme u znanosti i obrazovanju, povlačenje milijarde eura iz EU fondova, mjere za fleksibilizaciju radne snage i efikasno pravosuđe, najavio je Orešković koji je od svakog ministra zatražio da definira što se može učiniti u prvoj godini mandata, a koji su im srednjoročni i dugoročni ciljevi.

Orešković se također osvrnuo na problem izbjeglica te najavio da će se o tom pitanju Hrvatska konzultirati s partnerima u EU-u ali pritom uvijek čuvati hrvatske interese.

"Ispunili smo jedan san prije 25 godina, dobili smo slobodnu Hrvatsku. Naš drugi san je stvoriti modernu Hrvatsku koja će zadržati svoju tradiciju i pružiti bolji život nama i našoj djeci. Na kraju vas pitam - ako ne sada - kada, ako ne mi, a to smo svi, onda tko", završio je Orešković. (Hina)


Podijeli: Facebook Twiter