Osim na tijelo, nagla izmjena hladnoce s toplim južnim vjetrom djeluje i na covjekovo psihicko stanje cineci ga nervoznim, svadljivim i razdražljivim.
Osim kronicnih bolesnika, na vremenske promjene posebno su osjetljivi meteoropati, koji su nekad najviše patili tijekom "prijelaznih" godišnjih doba, odnosno proljeca i jeseni. Nažalost, vremenski uvjeti postali su toliko nepredvidljivi da teškoce danas mogu ocekivati i usred zime. Nimalo ne olakšavaju ni kratki, mracni dani, koji izazivaju depresivno stanje, tj. sezonsku potištenost.
Stoga, osjetite li se ovih dana umorno i razdražljivo, za to ne morate kriviti novogodišnje pretjerivanje u hrani i picu (iako i ono ima svoj utjecaj), a ni bližnje s kojima ste provodili blagdane. Možda je za sve kriva neugodna klima, no i to se može sprijeciti. Od vremenskih uvjeta ne treba bježati nego postati što svjesniji njihova utjecaja. Opuštanje, fizicka aktivnost i jacanje imuniteta najbolji su lijek.
Da biste se lakše prilagodili godišnjem dobu, uživajte u tome što ono pruža. Zimi otidite na sanjkanje s djecom, uživajte u dobroj sarmi i kuhanom vinu ili caju.
Odvojite trenutak da iskusite vremenske uvjete na svojoj koži. Primjerice, osjetite kap kiše ili snježnu pahulju na dlanu. Ne bježite od vremena, nego ga doživite.
Naoružajte se limunima i narancama bogatim vitaminom C, koji jaca imunitet. Neke ljekovite biljke, npr. ginseng, olakšavaju tijelu da se prilagodi promjenjivu vremenu.
Dobro je stati na trenutak, osjetiti što se zbiva u vašem tijelu i npr., zakopcati kaput. Dobro je i unaprijed planirati, npr. "fine" cipele ostaviti na poslu, a putovati u cizmama.
Suoceno s nepovoljnim vremenskim uvjetima, tijelo se automatski zgrci. Duboko udahnite i svjesno opustite mišice. Tako cete dobiti više kisika i bolje se osjecati.
Ako se od vremena osjecate loše, usporite životni tempo i otkažite odgodive obveze. Stres iscrpljuje tjelesne mehanizme obrane protiv bolesti. Svedite ga na minimum.